Društvena interakcija smanjuje rizik od demencije i povećava dugovečnost

Društvena interakcija smanjuje rizik od demencije i povećava dugovečnost

Provođenje vremena sa voljenim osobama može imati značajne zdravstvene koristi kako starimo, prema novoj studiji meta-analize Centra za zdravo starenje mozga (CHeBA) u UNSV Sidneju.

Istraživači su proučavali vezu između društvenih veza kod starijih ljudi i rizika od blagog kognitivnog oštećenja (MCI), demencije i mortaliteta. Oni su objedinili rezultate 13 međunarodnih studija, koje su pratile ljude od 65 godina i više u dugim vremenskim periodima.

Istraživanje je danas objavljeno u Alchajmerovoj bolesti i demenciji.

„Iz prethodnih istraživanja znamo da su društvene veze važne za naše zdravlje i da smo izolovani stavljamo u veći rizik od demencije i smrti“, rekao je prvi autor dr Suraj Samtani, koji je klinički psiholog i istraživač u CHeBA.

„Naš cilj je bio da pronađemo koje društvene veze nas štite od demencije i smrti.“

Istraživači su dobili rezultate studija u zemljama sa niskim, srednjim i visokim prihodima širom sveta. To je uključivalo Australiju, Severnu Ameriku i nekoliko nacija u Evropi, Južnoj Americi, Aziji i Africi. Studijska populacija je raznovrsnija od prethodnih meta-analiza, koje su se uglavnom fokusirale na Severnu Ameriku i Evropu.

Zatim su istraživači analizirali informacije o društvenim vezama učesnika studije. Bili su zainteresovani za tip društvene veze (npr. biti u vezi ili u braku, angažovanje sa grupom u zajednici), funkcija (npr. društvena podrška, imati poverenika) i kvalitet (npr. nivo zadovoljstva vezom).

Konačno, istraživači su pogledali da li su učesnici razvili MCI ili demenciju, ili su preminuli tokom studija. Oni su kontrolisali druge varijable koje bi mogle uticati na ove ishode uključujući starost, pol, nivo obrazovanja, faktore načina života i druge hronične bolesti.

„Razmatrali smo društvene varijable u ovim studijama, kao što su život sa drugima, interakcija sa prijateljima i porodicom, angažovanje u aktivnostima u zajednici i društvena podrška“, rekao je dr Samtani. „Želeli smo da znamo šta je od toga povezano sa rizikom od dobijanja demencije tokom vremena ili smrti.“

Među učesnicima studije, dobre društvene veze bile su povezane sa manjim rizikom od MCI, demencije i smrti.

„Otkrili smo da česte interakcije – mesečne ili nedeljne – sa porodicom i prijateljima i da imamo nekoga sa kim razgovaramo smanjuju rizik od dobijanja demencije. Takođe smo otkrili da život sa drugima i obavljanje aktivnosti u zajednici smanjuju rizik od umiranja“, rekao je dr Samtani .

Zašto bi društvena interakcija bila povezana sa MCI, demencijom i smrću? Mnoge druge studije pokazuju da su loše društvene veze povezane sa lošijim načinom života i lošijim zdravljem.

Na primer, bliski odnosi mogu imati efekat ublažavanja stresa, jer se ovim osobama poveravamo i dobijamo podršku. Kontrolisanje stresa je važno za mozak i opšte zdravlje.

Drugi primer je da naša porodica, prijatelji i članovi zajednice mogu uticati na nas da preuzmemo zdravo ponašanje. Ovaj fenomen, čiji primer su vaši prijatelji koji vas vuku u park u 7 ujutro subotom, poznat je kao ‘socijalna zaraza’.

Jedno od ograničenja nalaza je problem ‘kokoške ili jajeta’. Učesnici koji su već imali MCI ili demenciju na početku studija isključeni su iz analize. Međutim, moguće je da su imali neke neotkrivene kognitivne i fizičke zdravstvene probleme. Ovo bi moglo uticati na njihove društvene interakcije, a ne obrnuto.

Istraživači preporučuju da damo prioritet društvenoj povezanosti kako bismo smanjili rizik od kognitivnog pada i živeli duže.

„Pokušajte da se sastajete sa prijateljima i porodicom bar jednom mesečno, učestvujete u aktivnostima zajednice kao što su volontiranje ili rotari klub, i otvorite svoje srce nekome kada se osećate pod stresom. Živeti sa drugima, na primer u međugeneracijskom domaćinstvu, je takođe od pomoći“, rekao je dr Samtani.

„Povezivanje sa drugima pomaže nam da održavamo svoje telo i um zdravim.

Istraživači u CHeBA sada traže intervencije za poboljšanje društvenih veza starijih odraslih, kako bi zaštitili njihov mozak i opšte zdravlje. Dr Samtani je nedavno dobio postdoktorsku stipendiju Fondacije za istraživanje demencije Australije za isprobavanje intervencije socijalne spoznaje za starije osobe sa problemima pamćenja.

„Nadamo se da će pomaganje ljudima da ostanu angažovani u razgovorima i održavaju zdrava prijateljstva i odnose pomoći da ostanu zdravi i srećni“, rekao je dr Samtani.