Naučnici identifikuju one koji će verovatno doživeti denga groznicu opasnu po život

Naučnici identifikuju one koji će verovatno doživeti denga groznicu opasnu po život

Naučnici su otkrili ćelijske populacije u krvi koje jasno pokazuju da li će osoba zaražena denga groznicom verovatno napredovati u tešku bolest opasnu po život ili ne.

Oko polovine svetske populacije je u opasnosti od denga groznice, sa skoro 400 miliona slučajeva godišnje. Više će biti u opasnosti jer globalno zagrevanje omogućava širenje sojeva komaraca koji nose virus.

Do sada nije postojao tačan način da se predvidi koji će pacijenti napredovati u tešku denga groznicu. Novo otkriće koristi imune ćelije za ocenjivanje potencijalne ozbiljnosti, utirući put za poboljšano upravljanje pacijentima, uštede u zdravstvenom sistemu i razvoj testa biomarkera.

Međunarodni istraživački tim je predvodila profesorka Diana Hansen sa Monash Biomedicine Discoveri Institute, uključujući VEHI u Melburnu i dr Teđo Sasmono iz Eijkman centra u Džakarti, Indonezija. Njihov rad je objavljen u Journal of Biomedical Science .

Tim profesora Hansena je otkrio da je tokom druge infekcije virusom denga groznice (sekundarne infekcije obično teže), jedna grupa ljudi je imala odgovor T ćelija što je smanjilo njegov uticaj. „Ove vrste ćelija imunog sistema se pozivaju na akciju tako što se zove adaptivni imuni sistem“, rekla je ona. „To je veoma ciljani odgovor, specifičan za patogen, koji vam pomaže da se manje razbolite.

„Druga grupa, koja nije imala ovaj specifičan odgovor, umesto toga ima urođeni odgovor imunog sistema, koji karakteriše jak inflamatorni napad za kontrolu virusa. Ti ljudi se zaista razbole, verovatno im je potrebna bolnička nega.

Profesor Hansen je rekao da nije lako identifikovati tipove ćelija i njihove podtipove. „To je pomalo kao da pokušavate da identifikujete koje voće izaziva miris u mešanoj voćnoj salati“, rekla je ona. „Da li je to mango ili ananas? Koristili smo tehniku koja se zove masovna citometrija, koja označava tipove ćelija retkim zemnim metalima, da identifikujemo specifične tipove ćelija u složenim uzorcima krvi, kako bismo mogli da ‘razbledimo’ mešavinu.“

Zdravstvene ustanove u područjima sklonim denga groznici često su preplavljene pacijentima koji se primaju na posmatranje. Bolnički slučaj denga groznice bez smrtnog ishoda košta oko 1.400 dolara.

Tim profesora Hansena je uveren da će mu rezultati omogućiti da razvije test biomarkera, kao što je COVID Rapid Antigen Test, za denga groznicu. „Ovo će omogućiti lekarima da trijažu pacijente u ranoj fazi, umesto da sve one kojima je dijagnostikovana bolest virusa denge upućuju u bolnicu“, rekla je ona.

„Virus denga je jedan od velikih izazova tropske medicine jer ne postoji visoko efikasna vakcina i ne postoji dostupan tretman za teške slučajeve. Smanjenje troškova zdravstvene zaštite je posebno važno za zemlje jugoistočne Azije koje čine 75% stanovništva koje je izloženo virusu denga groznice. .

„Počinjemo drugu kliničku studiju u endemskom području Indonezije, da bismo dobili više specifičnosti u profilisanju određenih ćelija koje predviđaju progresiju do teške denga groznice, da bismo se približili razvoju testa za pacijente na početku groznice.“

Dr Sasmono se nada da će ovaj važan rad ojačati regionalne istraživačke kapacitete. „Studija okuplja istraživače i kliničare iz Indonezije i Australije“, rekao je dr Sasmono. „Ovu saradnju treba nastaviti kako bi se dodatno ojačali kapaciteti biomedicinskih istraživača u obe zemlje i azijsko-pacifičkom regionu.“