Digitalna kamera i AI algoritam sada mogu otkriti paralizu lica

Digitalna kamera i AI algoritam sada mogu otkriti paralizu lica

Kompjuterski naučnici su razvili novi dijagnostički alat koji koristi veštačku inteligenciju i digitalnu kameru za otkrivanje paralize lica sa 98% tačnosti, uključujući pol i starost pacijenta.

Istraživači iz Iraka i Australije kažu da alat može smanjiti dijagnostičke greške koje se često javljaju kod ovog uobičajenog i izlečivog neurološkog poremećaja.

Paraliza lica je uzrokovana oštećenjem facijalnog nerva, što rezultira privremenom slabošću mišića ili paralizom na jednoj strani lica, što pogađa otprilike jednu od 60 osoba širom sveta tokom svog života. Ređe, paraliza lica može biti uzrokovana tumorom, infekcijom ili moždanim udarom.

U novom radu, „Automatsko otkrivanje paralize lica, starosti i pola pomoću Raspberri Pi“, objavljenom u BioMedInformatics, istraživači sa Srednjeg tehničkog univerziteta (MTU) u Bagdadu i Univerziteta Južne Australije (UniSA) navode detekciju u realnom vremenu. sistem za paralizu lica koristeći mikrokompjuter, digitalnu kameru i algoritam dubokog učenja.

Koristeći skup podataka od 26.000 slika, koji sadrže 19.000 normalnih slika i 1.600 slika paralize lica, istraživači su koristili tehnike veštačke inteligencije da obuče sisteme kompjuterskog vida da prepoznaju stanje, razlikujući ih od zdravih pojedinaca. Zatim su fotografisali 20 pacijenata sa različitim stepenom paralize lica, koristeći algoritam za otkrivanje stanja u realnom vremenu, kao i identifikaciju njihove približne starosti i pola.

Inženjer daljinskog istraživanja Univerziteta Južne Australije, profesor Javaan Chahl, kaže da je sistem postigao stopu tačnosti od 98%.

„Korišćenje sistema kompjuterskog vida za otkrivanje paralize lica ne samo da bi moglo da spreči pogrešnu dijagnozu, već i da pacijentima i medicinskim specijalistima uštedi vreme, trud i troškove“, kaže profesor Čal.

Istraživači kažu da otkrivanje zasnovano na vizuelnom pregledu može biti netačno jer paraliza lica često oponaša druga stanja i može biti suptilna u svojoj prezentaciji. Detekcija praćena ispitivanjem je važna jer mogući uzroci uključuju moždani udar, HIV infekciju, multiplu sklerozu, Guillain-Barreov sindrom i Lajmsku bolest.

Prethodna literatura objavljena u radu iz 2020. procenjuje da se pogrešna dijagnoza javlja u do 20% slučajeva.

Ljudi koji su najviše izloženi riziku od razvoja paralize lica su obično starosti između 30 i 45 godina, trudnice, dijabetičari i oni sa porodičnom istorijom. Verovatnije je da će biti pogođena i leva strana lica, ali stanje se obično spontano povlači u roku od šest meseci.