Da li bi uzgoj useva pod solarnim panelima mogao da obezbedi hranu i energiju u isto vreme?

Da li bi uzgoj useva pod solarnim panelima mogao da obezbedi hranu i energiju u isto vreme?

Zamislite da uzgajate zelenilo u svom dvorištu ispod solarnog panela, a zatim ga pravite sokom u blenderu koji pokreće ista energija. Novi projekat Univerziteta u Alberti radi na tome da to postane stvarnost.

Uzgajanjem spanaća pod različitim solarnim panelima, dva istraživača U od A mere kako proces utiče i na rast biljaka i na električnu snagu panela.

Poznata kao agrovoltaika, prilično nova održiva praksa integriše solarne panele sa usevima, istovremeno koristeći zemljište i za proizvodnju hrane i energije.

Agrivoltaika ima potencijal da se pozabavi nekoliko hitnih pitanja u vezi sa održivošću, kaže Guillermo Hernandez Ramirez, vanredni profesor i naučnik zemljišta na Fakultetu za poljoprivredu, život i životnu sredinu.

„Ono objedinjuje velike izazove koje imamo pred nama: prelazak energije na obnovljive izvore energije i pitanja ishrane sveta i rešavanja pitanja klimatskih akcija“, kaže on.

Agrivoltaika ima i druge prednosti osim dvostruke upotrebe zemljišta i sigurnosti hrane; takođe bi mogao da smanji emisije gasova staklene bašte i da efikasnije koristi vodu.

I skalabilan je da služi i ruralnoj i posebno urbanoj poljoprivredi, koristeći dvorišta i gradske zelene površine za uzgoj hrane i proizvodnju električne energije, napominje on.

To zauzvrat pomaže ljudima da vide održivost kao način života, smatra Hernandez Ramirez.

„To donosi ovu ideju o povezanosti. Imajući agrovoltaiku u urbanim sredinama, ljudi mogu iskusiti kako je to biti u mogućnosti da proizvode i hranu i električnu energiju.“

„Ne možemo da dobijemo svu hranu i energiju koja nam je potrebna iz agrovoltaike, ali to daje doprinos, a ljudi mogu imati taj kontekst. Gradi osećaj brige o tome odakle ove stvari dolaze.“

Pilot projekat U of A je početni korak u istraživanju potencijalnih prednosti agrovoltaike, kaže istraživač stažista Camila Kuiroz, koja vodi eksperiment.

„Oblast nije mnogo istražena, ali će nam u bliskoj budućnosti biti potrebno više znanja da bismo nastavili da živimo u svetu“, kaže ona.

U 25-dnevnom projektu, sprovedenom u komori za rast, istraživači su uporedili rast biljaka spanaća u tri različita uslova – bez solarnog panela ili zasenčenog tankim ili debelim panelom – i takođe izmerili koliko električne energije može da se ubere sa svake vrste panela.

Agrivoltaika ima tendenciju da ima koristi i za biljke i za panele, napominje ona.

„Solarni paneli imaju bolji izlaz sa nižim temperaturama, tako da postavljanjem biljaka ispod panela stvara efekat hlađenja koji pomaže da paneli budu efikasniji.“

Zauzvrat, lisnatim biljkama poput spanaća i zelene salate, zajedno sa sočnim proizvodima poput bobičastog voća, kukuruza, luka, paradajza i grožđa, potrebna je hladovina da bi uspela – koju solarni paneli u ovom eksperimentu pružaju.

Eksperiment koji je trajao mesec dana pokazao je obećavajuće rezultate, primećuju istraživači.

Pod solarnim panelima, biljke spanaća su trošile do 17 odsto manje vode, i iako je njihov rast bio sporiji nego bez panela, ukupno zdravlje biljaka je ostalo visoko dok su se približavale težini žetve.

„To pokazuje da upotreba agrovoltaike nije štetna za zdravlje biljaka“, napominje ona.

Solarni paneli su takođe generisali izlaznu snagu od 10 vati, dovoljno za napajanje elektronskih uređaja kao što su mobilni telefoni, tableti, LED lampe ili mali uređaji.

„Ovaj projekat je korak napred u pokazivanju da dok sakupljamo solarnu energiju za korišćenje u našim domovima, na primer, možemo istovremeno da uzgajamo i hranljivu hranu“, kaže Hernandez Ramirez.

Kada se podaci o projektu u potpunosti analiziraju, rezultati će biti objavljeni u naučnom radu, a Kiroz takođe planira da napravi vodič za javnost „kako bi ljudi mogli da počnu da praktikuju neke od ovih stvari“.

Hernandez Ramirez se takođe nada da će podeliti vodič sa gradom Edmontonom kao koristan primer kako bi agrovoltaika mogla biti optimizovana za vremenske uslove grada.

„Ovo je primer veoma dobrog projekta koji bi pomogao gradu u težnji da ostvari održiviji razvoj.“

Sledeći koraci su obezbeđivanje finansiranja istraživanja za dalje testiranje agrovoltaike sa drugim biljkama kao što su bobičasto voće i više povrća, istraživanje različitih uglova i rasporeda solarnih panela i testiranje ih u spoljašnjim uslovima poput kiše, dodaje on.

„Agrivoltaika je potpuno novo polje istraživanja i opcija koju želimo da nastavimo da istražujemo i pronađemo načine da implementiramo, jer je od toga dobitna dobit za društvo i za prehrambenu i poljoprivrednu industriju.“