Astronomi su otkrili misteriozan kosmički događaj koji prkosi dosadašnjem razumevanju eksplozivnih svemirskih pojava. Eksplozija, nazvana EP240408A, prvi put je detektovana 8. aprila 2024. godine putem rendgenskog svemirskog teleskopa Einstein Probe. Iako na prvi pogled deluje kao klasičan gama bljesak, dodatna posmatranja u različitim talasnim dužinama otkrila su da se ne uklapa ni u jedan poznati tip kosmičke eksplozije.
Neobični podaci zbunjuju naučnike
Od trenutka otkrića, EP240408A privukla je pažnju globalne astronomske zajednice, pa su je ubrzo posmatrali niz teleskopa na Zemlji i u svemiru, uključujući NuSTAR, Swift, Keck, Blizance, VLA i ATCA. Ipak, umesto da razjasne prirodu ovog događaja, nova merenja su samo produbila misteriju.
Eksplozija je počela snažnim rendgenskim zračenjem, koje je trajalo oko četiri dana, a zatim naglo oslabljeno, što je neuobičajeno i ne uklapa se ni u poznate supernove, ni u klasične gama bljeskove. Još čudnije, dok su naučnici očekivali radio emisije, koje obično prate ovakve događaje, one potpuno izostaju – čak ni posmatranja 11, 158 i 258 dana nakon eksplozije nisu pokazala nikakav radio signal.
„Kada vidimo nešto ovako svetlo u rendgenskim zracima, gotovo uvek postoji odgovarajuća radio emisija“, objašnjava Brendan O’Konor, astronom sa Univerziteta Carnegie Mellon i vodeći autor studije. „Ovde to nije slučaj, što je vrlo neobično.“
Najverovatnije objašnjenje: Uništenje bele patuljaste zvezde
Iako naučnici i dalje ne mogu sa sigurnošću da tvrde šta je uzrokovalo EP240408A, trenutno najverovatnije objašnjenje je da se radi o plimskom poremećaju zvezde (TDE) – retkoj pojavi u kojoj crna rupa rastrgne obližnju zvezdu svojim gravitacionim poljem.
Posebno intrigantna mogućnost je da je ovaj događaj nastao kada je bela patuljasta zvezda – ostatak nekadašnje Sunčeve zvezde – bila previše blizu crnoj rupi srednje mase, koja ju je zatim rastrgala. Ovakve eksplozije su izuzetno retke, a mlazovi materijala koje one proizvode mogu se videti samo ako su usmereni tačno prema Zemlji, što bi moglo objasniti izuzetnu svetlost EP240408A.
Međutim, ostaje pitanje zašto još uvek nije detektovana radio emisija, koja bi obično pratila ovakav događaj. Astronomi smatraju da bi potencijalni radio signal mogao stići stotinama ili čak hiljadama dana kasnije, kada se mlaz uspori dovoljno da postane vidljiv u radio spektru.
Ili možda potpuno nov fenomen?
Ako se u narednim posmatranjima ipak ne detektuje radio emisija, to bi značilo da EP240408A nije TDE, već možda potpuno nova vrsta eksplozivne pojave u svemiru.
„Ovaj događaj označava neke ključne karakteristike različitih fenomena, ali ne uklapa se u potpunosti ni u jedan poznati scenario“, ističe O’Konor. „To znači da možda posmatramo nešto što nikada ranije nije viđeno!“
Bez obzira na ishod budućih istraživanja, EP240408A predstavlja značajan izazov za naše razumevanje svemira. Ako se ispostavi da je zaista u pitanju novi tip kosmičkog fenomena, to bi moglo promeniti način na koji razumemo eksplozivne događaje u svemiru – i možda otkriti nove tragove o prirodi crnih rupa i ekstremnih svemirskih pojava.
Studija o ovom neobičnom događaju objavljena je u časopisu Astrophysical Journal. Astronomi širom sveta nastavljaju da prate EP240408A u nadi da će uskoro dobiti konačan odgovor na ovu svemirsku misteriju.
