Bonobo komunikacija: nova studija o kompozicionalnosti jezika

Bonobo komunikacija: nova studija o kompozicionalnosti jezika

Isečak: Istraživanje bonobo komunikacije pokazuje da ovi primati koriste kompozicionalnost. Ova sposobnost omogućava im da kombinuju zvukove u složenije poruke. Rezultati sugerišu da su naši najbliži rođaci u životinjskom carstvu sposobni za složenu komunikaciju.

U novoj studiji, objavljenoj u časopisu Science, istraživači su otkrili da bonobo, naši najbliži živi rođaci, koriste kompozicionalnost u svojoj vokalnoj komunikaciji. Ova sposobnost omogućava im da kombinuju zvukove u složenije poruke, slično kao što to čine ljudi. Istraživanje je sprovedeno u prirodnom staništu bonoba, u Kokolopori zajedničkom rezervatu u Demokratskoj Republici Kongo.

Istraživači su razvili novu metodu za pouzdano određivanje značenja bonobo vokalizacija. Ova metoda je omogućila analizu svih pojedinačnih poziva i njihovih kombinacija. Pretpostavili su da bonobo poziv može imati različite vrste značenja, kao što su davanje naredbi ili izražavanje unutrašnjih stanja.

Da bi izbegli ljudske predrasude, istraživači su detaljno opisali kontekst u kojem su pozivi emitovani, koristeći više od 300 kontekstualnih parametara. Ova detaljna analiza omogućila je da se značenje poziva poveže sa kontekstom njihove emisije. Na primer, ako bonobo uvek počne da putuje nakon određenog poziva, to može značiti „Putovaću“.

U drugom delu studije, istraživači su razvili metodu za ispitivanje da li su kombinacije poziva kompozicionalne. Otkrili su brojne kombinacije poziva čije značenje je bilo povezano sa značenjem njihovih delova, što je ključna karakteristika kompozicionalnosti. Neke od ovih kombinacija su pokazale sličnost sa složenijim kompozicionalnim strukturama u ljudskom jeziku.

Ova istraživanja sugerišu da sposobnost kombinovanja poziva na složen način nije jedinstvena za ljude, već da može imati dublje evolucione korene. Rezultati ukazuju na to da je sposobnost konstrukcije složenih značenja iz manjih vokalnih jedinica postojala kod naših predaka pre više od 7 miliona godina. Ova otkrića ukazuju na to da kompozicionalnost nije jedinstvena za ljudski jezik, već da je postojala i pre nego što su se ljudi pojavili.