Prema studiji objavljenoj 2023. godine, biljke pod stresom, poput onih koje su dehidrirane ili fizički oštećene, emituju ultrazvučne zvuke koji nalikuju pucketanju ili kliktanju. Ovi zvuci su na frekvencijama izvan ljudskog sluha, ali se mogu detektovati specijalizovanom opremom na udaljenosti do metar od biljke. Istraživanje sugeriše da bi biljke na ovaj način mogle signalizirati svoju „nevolju“ drugim organizmima, poput insekata ili drugih biljaka u blizini.
Tim naučnika predvođen evolucionim biologom Lilahom Hadanijem sa Univerziteta u Tel Avivu otkrio je da biljke, uprkos uobičajenom mišljenju da su pasivne, pokazuju dinamične reakcije na stres. Pored oslobađanja mirisa i promena u boji i obliku, biljke takođe stvaraju zvuke koji bi mogli da komuniciraju stanje stresa u kojem se nalaze. Hadani smatra da je logično da biljke, koje stalno interaguju sa životinjama i insektima, potencijalno koriste zvuk za komunikaciju. „Postoje životinje koje mogu da čuju te zvuke, što ukazuje na mogućnost bogate akustične interakcije u prirodi“, rekao je Hadani.
U ovom istraživanju, Hadani i njen tim su snimali zvuke koje emituju biljke paradajza i duvana pod različitim uslovima. Nakon što su snimili zvuke biljaka bez stresa kako bi postavili osnovnu liniju, fokusirali su se na biljke koje su bile dehidrirane ili kojima su bile odsečene stabljike. Rezultati su pokazali da biljke pod stresom emituju do 40 klikova na sat, pri čemu su dehidrirane biljke počele da ispuštaju zvukove znatno pre nego što su pokazale vidljive znake dehidracije.
Istraživači su koristili algoritam mašinskog učenja koji je uspešno identifikovao specifične zvuke biljaka u stresnim uslovima, ali i vrste biljaka. Ovo istraživanje ukazuje na to da proizvodnja zvuka nije ograničena samo na nekoliko biljnih vrsta. Testiranja su pokazala da pšenica, kukuruz, grožđe, pa čak i kaktusi emituju slične zvuke pod stresom.
Iako se još ne zna tačan mehanizam stvaranja ovih zvukova, pretpostavlja se da su uzrokovani procesom kavitacije, pri kojem mehurići vazduha unutar stabljike kolabiraju i stvaraju zvučne impulse. Dalja istraživanja će se fokusirati na identifikaciju različitih uslova koji mogu izazvati ove zvuke, kao što su napadi patogena, UV zračenje i ekstremne temperature.
Hadani i njen tim istražuju mogućnosti da drugi organizmi, poput insekata ili životinja, mogu koristiti ove zvuke kako bi doneli odluke u vezi sa biljkama, na primer, da li da se hrane određenom biljkom. Pored toga, ovaj fenomen bi mogao biti koristan za ljude, omogućavajući prepoznavanje ranih znakova dehidracije biljaka i pravovremeno zalivanje.
Ovo istraživanje predstavlja važan korak ka boljem razumevanju komunikacije među biljkama, ali postavlja i nova pitanja: ko sve „čuje“ ove zvuke i kako odgovara na njih? Tim trenutno istražuje reakcije drugih biljaka i životinja na zvukove koje proizvode biljke, otvarajući put za dublje razumevanje složenih akustičkih interakcija u prirodi.
Ovi rezultati istraživanja objavljeni su u naučnom časopisu Cell.
