Bez klimatskih akcija, vrednosti imovine će biti pogođene eskalacijom rizika od požara i smrtnosti drveća

Bez klimatskih akcija, vrednosti imovine će biti pogođene eskalacijom rizika od požara i smrtnosti drveća

Klima koja se brzo menja na Zemlji uzima sve veći danak na pejzaže širom sveta u vidu poplava, porasta nivoa mora, ekstremnih vremenskih uslova, suše i požara.

Takođe u rastućem riziku su vrednosti imovine za koje se predviđa da će se ove opasnosti pogoršati, prema novoj studiji naučnika Univerziteta Juta.

Istraživački tim, predvođen profesorom biologije Vilijamom Anderegom, pokušao je, po prvi put, da kvantifikuje vrednost američke imovine u opasnosti u šumskim područjima izloženim povećanom požaru i smrtnosti drveća povezanom sa klimatskim stresom i infestacijom buba. Njihovi nalazi su objavljeni u Environmental Research Letters.

„Kao društvo, imamo ogroman kapacitet da se nosimo sa i minimiziramo, prilagodimo i ublažimo rizik“, rekao je Anderegg, koji vodi univerzitetski centar za klimatsku nauku i politiku Vilkes. „Imamo polise osiguranja, imamo sigurnosne pojaseve u automobilima i vazdušne jastuke. Sve ovo treba da umanji rizik od saobraćajne nesreće ili da vam vatra izgori. Ali u osnovi, svi ovi alati za ublažavanje rizika su zasnovani na znajući koji su rizici i uhvatiti kako bi se ti rizici mogli promeniti.“

Klimatske promene su „promena igre“, prema Anderegu, jer obećava da će povećati pretnje, ali ne znamo tačno gde, kada ili za koliko.

„Ovo je zaista jasan slučaj gde su nam potrebna najsavremenija nauka i alati koji će nam reći koji su rizici i kako će se oni moguće ili verovatno promeniti u ovom veku zbog klimatskih promena“, rekao je Anderegg, koji proučava ekologiju šuma. „Klimatske promene će povećati rizik od požara i poremećaja i već ih povećavaju. Osiguravači koji napuštaju države poput Kalifornije to zaista naglašavaju.“

Da bi pomogao u identifikaciji rizika vezanih za klimu za vrednosti imovine, Anderegg se udružio sa fakultetom sa Fakulteta društvenih i bihevioralnih nauka—geografom Timom Kolinsom i sociologom Sarom Grineski—i drugima izvan Jute. Njihova studija je otkrila da će sve više i više američke imovine biti izloženo kako se efekti klimatskih promena budu širili na šume.

„Utvrdili smo da se vrednosti imovine izložene ovim klimatskim poremećajima naglo povećavaju u budućim klimatskim scenarijima, posebno u postojećim visokorizičnim regionima zapadne SAD“, utvrđeno je u studiji, „i da se novi rizici od izloženosti pojavljuju u nekim trenutno nižim rizikom regioni, kao što su jugoistočni regioni i regioni Velikih jezera“.

I kao da žele da odbace tu tačku kući, tropska Havajska ostrva bila su poprište najsmrtonosnijeg požara u zemlji u jednom veku nakon što je plamen divljao Mauijem, uništivši ceo grad i ostavivši 96 mrtvih, što će sigurno rasti.

Većina pogođenih nekretnina nalazi se na jugozapadu i Kaliforniji, gde se rastuće vrednosti privatne imovine u blizini šuma u ​​javnom vlasništvu sukobljavaju sa opadanjem zdravlja šuma i eskalacijom rizika od požara.

Studija je namerno izbegavala da identifikuje specifične oblasti u opasnosti, ali čak i usputni pogled na zapadne nekretnine daje ideju o tome gde su problematična mesta. Vrednija stambena imovina u Severnoj Juti se nalazi na živopisnim mestima, kao što su Emigracioni kanjon i Samit Park, koji se suočavaju sa ozbiljnim rizicima od šumskih požara.

Studija je ispitala tri različita fenomena koji utiču na vrednosti imovine: šumski požar; smrtnost drveća od suše i drugih klimatskih stresova; i smrtnost drveća od insekata.

Studija je predvidela šta bi se moglo dogoditi tokom dva perioda od 30 godina, sredinom 21. veka i krajem veka, pod suprotnim scenarijima. Tim je otkrio da strategije za smanjenje emisije ugljenika, ako se efikasno implementiraju, mogu značajno smanjiti izloženost.

„Razmatrali smo dva odvojena klimatska scenarija, jedan u kojem zapravo ne činimo ništa [da smanjimo emisije koje izazivaju zagrevanje]—to je samo posao kao i obično, a stvari postaju dramatičnije gore—i jedan u kojem primenjujemo ublažavanje uticaja agresivnije, “ rekao je Kolins, koji zajedno sa Grineskim vodi Centar za prirodne i tehnološke opasnosti Univerziteta Juta.

„Ono što rezultati pokazuju je da pod scenarijem u kojem zapravo pokušavamo da ublažimo emisije na način koji smanjuje uticaje klimatskih promena, u budućnosti vidite znatno manju vrednost imovine u opasnosti.

Gledajući samo parcele u privatnom vlasništvu veličine jedan jutar ili veće, oko 4 milijarde dolara (u dolarima iz 2017.) trenutno je godišnje izloženo požaru u susednim Sjedinjenim Državama, prema studiji.

Predviđeno je da će taj obim porasti na 22 i 45 milijardi dolara, do 2049. i 2099. godine, po scenariju nečinjenja. Studija je, međutim, pokazala da vrednost izložene imovine dostiže oko 11 milijardi dolara prema scenariju u kojem se preduzimaju agresivne klimatske akcije.

Šumovita područja mogu biti poželjna mesta za život, ali ako drveće umre ili izgori, takva imanja gube svoju privlačnost i njihova tržišna vrednost će shodno tome erodirati.

„Ono što je interesantno je da ljude privlače ta okruženja zbog pogodnosti povezanih sa šumskim resursima“, rekao je Kolins. „Ovde vidite visoku vrednost ovih zemalja, kao što je Kalifornija — oblasti koje su identifikovane kao interfejs divljeg i urbanog područja — su neki od najbrže rastućih pejzaža u smislu stambenog razvoja.“

Nalazi su konzervativni jer ne uzimaju u obzir očekivani rast u ovim rizičnim predelima.

„U uslovima klimatskih promena, na vrućem sušnom Zapadu, mnogi ljudi će, kako temperatura porastu, sve više biti privučeni ovim planinskim sredinama“, rekao je Kolins.

„Mi zapravo samo držimo konstantan trenutni nivo razvoja i posmatramo kakav je efekat klimatskih promena i povećanog narušavanja šuma u ​​smislu ugrožavanja sadašnjih vrednosti imovine u budućnosti. Ne uzima se čak ni u obzir da sve više ljudi privlači ove šumske predele zbog pogodnosti“.

Saradnici na projektu bili su Kristof Nolte sa Univerziteta u Bostonu i Sara Nikols sa Univerziteta Svonsi u Velsu.