Bakterije u crevima deteta predviđaju da li će biti gojazno sa 5 godina

Bakterije u crevima deteta predviđaju da li će biti gojazno sa 5 godina

Sastav i zapremina crevnih bakterija kod mališana od 3,5 godine predviđa indeks telesne mase (BMI) u dobi od 5 godina, bez obzira na to da li su rođena prerano ili ne, prema novom istraživanju koje je predstavljeno na ovogodišnjem Evropskom kongresu. o gojaznosti (ECO) u Dablinu, Irska (17-20. maj).

Nalazi su takođe identifikovali razlike u bakterijama koje kolonizuju creva uočene kod odraslih koji žive sa gojaznošću, što sugeriše da promene u mikrobiomu creva koje predisponiraju gojaznost odraslih počinju u ranom detinjstvu.

Sastav crevnog mikrobioma raste i menja se u prvih nekoliko meseci i godina života, a poremećaj njegovog razvoja je povezan sa stanjima u kasnijem životu, uključujući inflamatornu bolest creva, dijabetes tipa 1 i gojaznost u detinjstvu.

Međutim, veze između mikrobioma creva i promene BMI tokom detinjstva i pedijatrijske prekomerne težine ostaju nejasne, a informacije o novorođenčadi rođenoj prevremeno rođenoj su oskudne.

Da bi saznali više, studija – koju je vodio gospodin Gael Toubon iz Inserma, Universite Paris Cite i Universite Sorbonne Paris Nord, Pariz, Francuska – istraživala je kako je mikrobiom creva dece u dobi od 3,5 godina iz dve francuske nacionalne kohorte rođenja povezana sa njihov BMI u dobi od 5 godina i promene u njihovom BMI između 2 i 5 godina, nakon prilagođavanja zbunjujućim faktorima uključujući starost i pol deteta, gestacionu starost, način porođaja, ikada dojenje, BMI pre začeća majke i zemlju rođenja.

Sve u svemu, 143 nedonoščadi (rođene manje od 32 nedelje gestacijske starosti) uključene su u EPIPAGE2—nacionalnu studiju sprovedenu u svim porodilištima i neonatalnim jedinicama u Francuskoj 2011—i 369 donošenih novorođenčadi (rođenih više od 33 nedelje gestacijske starosti). ) iz ELFE—nacionalne studije koja prati živote 18.000 dece rođene u metropolitanskoj Francuskoj 2011.

Uzorci stolice su prikupljeni nakon 3,5 godine. Profilisanje genetskog mikrobioma otkrilo je pozitivnu povezanost između z-skora BMI (mera telesne težine zasnovane na visini za svaku starosnu grupu prema polu) u dobi od 5 godina i odnosa crevnih bakterija Firmicutes i Bacteroidetes koji su direktno uključeni u gojaznost – što je više Bacteroideta ( u poređenju sa Firmicutesom), obično su mršaviji pojedinci.

„Razlog zbog kojeg ove bakterije u crevima utiču na težinu je taj što regulišu količinu masti koju apsorbujemo“, objašnjava Toubon. „Deca sa većim odnosom Firmicutes i Bacteroidetes će apsorbovati više kalorija i veća je verovatnoća da će dobiti na težini.

Analiza je takođe otkrila da šest specifičnih tipova crevnih bakterija ima visok stepen predviđanja BMI z-skora u dobi od 5 godina.

Veća zastupljenost tri kategorije bakterija — Eubacterium hallii grupa, Fusicatenibacter i Eubacterium ventriosum grupa — identifikovana je kao faktor rizika za viši z-score BMI; i veći broj tri vrste bakterija — Eggerthela, Colidektribacter i Ruminokoccaceae CAG-352 — bio je povezan sa nižim z-skorom BMI.

Zanimljivo je da su neke vrste bakterija takođe bile povezane sa promenama BMI z-skora između 2 i 5 godina, što ukazuje da su neke bile uključene u veću brzinu progresije BMI z-skora između 2 i 5 godina, dok je za druge utvrđeno da zaštitite se od ovog bržeg napredovanja.

Pored toga, istraživači su otkrili da su i predviđena biosinteza steroidnih hormona i biotin (vitamin B koji je uključen u širok spektar metaboličkih procesa) metabolički putevi crevnog mikrobioma povezani sa nižim 5-godišnjim z-skorom BMI.

„Ovi nalazi sugerišu da ono što je važno za mikrobiom creva nije samo pitanje koje su bakterije uključene, već i šta rade“, objašnjava Toubon.

Važno je da prerano rođenje nije uticalo na kasniji BMI.

„Mikrobiom creva se pojavljuje kao važan faktor u ranom životu koji može da utiče na povećanje telesne težine u detinjstvu i kasnijem životu“, kaže Toubon. „Naši nalazi otkrivaju kako neravnoteža u različitim bakterijskim grupama može igrati važnu ulogu u razvoju gojaznosti. Potrebna su dalja istraživanja kako bi se istražile specifične bakterijske vrste koje utiču na rizik i zaštitu i kako bi se bolje razumjelo kada je prelazak na gojaznost povoljan može doći do mikrobioma creva, a samim tim i pravog vremena za moguće intervencije.“