Bajdenova administracija se bori protiv krijumčara  gasa staklene bašte

Bajdenova administracija se bori protiv krijumčara gasa staklene bašte

Bajdenova administracija pokrenula je novu inicijativu za suzbijanje krijumčara na američkim granicama i lukama. Ipak, nisu zabrinuti lekovi ili falsifikovana roba; to je rashladno sredstvo koje je takođe opasan gas staklene bašte.

Agencija za zaštitu životne sredine, carinska i granična zaštita i druge agencije naoružavaju se novim oružjem — poput AI alata koji mogu da izaberu sumnjive pošiljke — i ponovo razmišljaju o načinima udruživanja u borbi protiv pretnje.

„Raspoređujemo naše organe za sprovođenje na načine na koje nikada ranije nismo radili u borbi protiv klimatskih promena“, rekao je Dejvid Ulman, šef odeljenja za sprovođenje EPA. Početkom septembra, agencija je izdala upozorenje za sprovođenje kako bi ukazala na problem.

SAD su već iskusile ovakvu epidemiju šverca, sa prethodnicima HFC-a. Kada su se desetine nacija 1990-ih složile da zabrane hlorofluorougljenike (CFC), jedan od najnepoželjnijih ishoda bilo je formiranje crnog tržišta za ljude koji su želeli da nastave da koriste rashladna sredstva. Tržište je raslo tako brzo da se do sredine decenije, 500 miliona dolara CFC-a ilegalno trgovalo svake godine, prema Programu Ujedinjenih nacija za životnu sredinu.

Sada, Bajdenova administracija pokušava da poremeti sablasno sličan obrazac koji bi se odigrao jer postepeno ukidanje HFC-a vodi ka rastućem crnom tržištu. Do sada su rezultati obračuna bili upečatljivi. Od početka fiskalne 2024. godine, Bajdenova administracija zaustavila je otprilike 25 ilegalnih pošiljki hidrofluorougljenika (HFC), prema portparolu EPA. Te pošiljke čine više od 211.000 metričkih tona ugljen-dioksida, što je ekvivalent 50.000 vozila na gas koji voze godinu dana.

Ali te brojke takođe ukazuju na to da je sektor krijumčarenja HFC-a već ogroman, pošto je količina presretnutih pošiljki samo delić onoga što se provuče, prema Ričiju Kauru, zagovorniku smanjenja super zagađivača u Savetu za odbranu prirodnih resursa.

HFC-ovi – koji se uglavnom koriste kao rashladni fluidi u supermarketima, restoranima, stambenim zgradama i automobilima – su izuzetno moćni gasovi staklene bašte koji se ne mogu uneti u SAD bez posebnih dozvola od EPA.

Američki zakon o inovacijama i proizvodnji (AIM) iz 2019. nalaže postepeno smanjenje domaće proizvodnje i potrošnje HFC-a za 85% do 2036. EPA je napravila veliki korak ka tom cilju u januaru kada je smanjila količinu HFC-a dozvoljenu u SAD. do 60% osnovnog nivoa.

Ali ta smanjenja su podstakla potražnju među vlasnicima preduzeća i potrošačima koji se plaše da će možda morati da potroše hiljade dolara na zamenu rashladne opreme.

Nekoliko slučajeva u poslednjih nekoliko meseci naglašava širok spektar aktera koji pokušavaju da prokrijumčare HFC u SAD.

U januaru, EPA se nagodila sa kompanijom za geotermalnu energiju Open Mountain Energi – podružnicom velike kineske kompanije Kaishan Group – koja je navodno pokušala da unese više od 44.000 funti HFC-a u zemlju.

Dva meseca kasnije, EPA se nagodila sa elektrohemijskom kompanijom Resonac America Inc. za 416.000 dolara, što je najveća kazna u istoriji agencije za ilegalni uvoz HFC-a.

Zatim, u aprilu, agencija je podnela žalbu protiv US Vholesale, Inc. zbog pokušaja da prokrijumčari 34.480 funti HFC-a kroz Kaliforniju. To podnošenje je bila prva administrativna tužba prema Zakonu o AIM-u, koji EPA daje nova ovlašćenja da suzbije proizvodnju i upotrebu HFC-a.

Bajdenova administracija izvršila je svoje prvo hapšenje po zakonu u martu, optuživši čoveka u San Dijegu za krijumčarenje HFC-a navodno kupljenih u Meksiku u SAD. U optužnici se navodi da je Majkl Hart sakrio rashladne tečnosti ispod cerada i alata, a zatim ih prodao na sajtovima kao što je Fejsbuk Marketplace. Agencija za zaštitu životne sredine je završila devet civilnih naselja vezanih za uvoz HFC-a u fiskalnoj 2024. godini, navodi agencija.

Nadogradnja stare opreme da bi radila na novom rashladnom sredstvu obično zahteva skupe nadogradnje i nove delove koji nisu optimizovani za kapacitet hlađenja, energetsku efikasnost i izdržljivost, rekao je Stiven Andersen, direktor istraživanja na Institutu za upravljanje i održivi razvoj.

Što pogoršava situaciju, prilično je lako prevesti HFC preko granice, prema stručnjacima za trgovinu. Krijumčari se obično oslanjaju na jednostavne metode kao što je ponovno označavanje rezervoara HFC-a; lažno navođenje na uvoznom dokumentu da pošiljka HFC-a prolazi samo kroz SAD na putu ka drugoj zemlji; ili sakrivanje relativno malih kontejnera negde na ogromnom brodu.

„Inspekcije su tako minimalne“, rekao je Majkl Ford, iskusni stručnjak za trgovinu i vlasnik Tradebridge Consulting-a. „Carina fizički ne otvara kontejnere. Nema šanse da to može.“

A kada se pošiljka HFC-a nađe unutar granica SAD-a, može lako da uđe u trgovinski tok — jedan od razloga što je tako teško proceniti koliko se krijumčari u naciju i kakav uticaj ti krijumčareni proizvodi imaju na cene legitimnih HFC-a.

„Zaista ne postoji način da se razlikuje legalna funta HFC-a od ilegalne funte HFC-a“, rekao je Kaur. „Nemamo kontrolu nad veličinom crnog tržišta jer ne znamo šta ne hvatamo.

Cene HFC-a delimično variraju zato što postoji toliko različitih vrsta, ali jedna od najčešćih varijanti, poznata kao R-134A, dostupna je u rezervoaru od 30 funti za 489 dolara u Love’s Pro Suppli-u. Rezervoar iste veličine može se naći za između 300 i 350 dolara u specijalizovanim prodavcima kao što je Refrigerant Depot, ili čak 52 dolara na Craigslist-u. Legalno je prodavati HFC u SAD sve dok proizvođač ili uvoznik imaju EPA dozvole da ih proizvedu ili unesu u zemlju.

Zbog toga je ključno uhvatiti pošiljke na granici ili pre nego što stignu, slažu se stručnjaci za trgovinu.

Agencije za sprovođenje pokušavaju da postanu bolje u vrstama staromodnih taktika na koje su se uvek oslanjale, od kojih su mnoge prvi put naučene tokom zabrane CFC-a.

Jedna strategija koja nastavlja da igra centralnu ulogu je razvoj ljudskih izvora na terenu koji bi dojavili carinskim agentima o tome šta im se sprema, prema Uhlmannu i AnnMarie Highsmith, izvršnom pomoćniku komesara u CBP-ovoj kancelariji za trgovinu. Ali oni nisu jedini alati koji se koriste.

„Pobeda nije zaplena“, rekao je Hajsmit. „Ako sprovodimo na ulaznoj luci, već smo izgubili. Cilj naših napora je da zaustavimo počinjenje ovih zločina, kao i štete koje oni nanose životnoj sredini, lokalnoj i lokalnoj. globalne zajednice i ekonomiju“.

Da bi ojačale svoju sposobnost da to urade, federalne agencije užurbano razvijaju nove alate za veštačku inteligenciju. Ulman je, kao i svi federalni zvaničnici intervjuisani za ovaj izveštaj, odbio da pruži detaljne detalje o tome na čemu vlada radi kako ne bi dojavio lošim akterima. Ali on je rekao da EPA istražuje načine na koje AI može „analizirati ogromnu količinu podataka koji su dostupni agenciji i omogućiti nam da brže identifikujemo ciljeve za sprovođenje i aktivnosti osiguranja usklađenosti“.

Slično tome, Highsmith je rekla da njena agencija razvija moderne alate za brzu obradu velikih količina podataka i donošenje odluka o ciljanju ranije u procesu isporuke. Agencija pokušava da brzo skenira pošiljke kako bi komercijalna trgovina mogla da teče nesmetano, ali ogromna količina uvoza svakodnevno preplavljuje ulazne luke u zemlji.

Jedan od primarnih načina na koji veštačka inteligencija može da pomogne u hvatanju krijumčara je gledanje dalje od obične papirologije koju špediteri moraju da podnesu – koja u suštini deklarira šta je u njihovim kontejnerima – i zavirivanje u baze podataka u vlasništvu obaveštajnih agencija, lokalnih organa za sprovođenje zakona ili čak drugih zemalja kako bi uočili potencijalne loše aktere , rekao je Andrev Farrelli, bivši direktor programa za ciljanje u CBP-ovom Nacionalnom centru za ciljanje.

„Mnogo ciljanja CBP-a se odnosi na to da nepoznato postane poznato“, rekao je Farrelli, sada izvršni direktor CT Strategies, ​​konsultantske firme specijalizovane za pitanja granica i lanca snabdevanja.

Neke crvene zastavice mogu uključivati potpuno nove kompanije bez istorije isporuke, kompanije koje imaju veze sa zemljama za koje se zna da proizvode HFC, kompanije koje su kreirali ili predvodili pojedinci sa kriminalnom istorijom, ili pošiljke proizvoda u kojima bi mogao biti ugrađen HFC, rekao je Farrelli.

Hajsmit je potvrdio da CBP pokušava da modernizuje svoje sisteme kako bi uneo informacije od dobavljača lanca snabdevanja kojima možda nisu poznate količine, a zatim otkrio nedoslednosti i „nepredviđene, neočekivane loše momke“.

Agencija takođe ulaže u razvoj digitalnih tehnologija lanca snabdevanja, koje bi mogle da poboljšaju sposobnost zvaničnika da prate i provere poreklo, sastav i uticaj na životnu sredinu mnogih vrsta proizvoda, rekao je Hajsmit.

Drugi napori su usmereni na povezivanje regulatornih i agencija za sprovođenje zakona na nove načine. Na primer, CBP testira softverske standarde za globalnu interoperabilnost, tako da savezne agencije mogu da šalju i primaju sigurne, proverljive podatke sa trgovinskim subjektima u realnom vremenu, premošćujući silose podataka u globalnom lancu snabdevanja, rekao je Hajsmit.

Odvojeno, CBP radi na načinima da podstakne pošiljaoce da dobrovoljno daju informacije u ranijoj fazi.

Rezultat ovih napora je da će CBP i druge savezne agencije „imati više informacija ranije u lancu snabdevanja, što nas bolje opremi da olakšamo legitimnu, zakonitu trgovinu i sprečimo ilegalne aktivnosti“ kao što je krijumčarenje, rekao je Hajsmit.

U toku su i različiti napori da se udruže agencije koje nisu uvek radile zajedno na suzbijanju krijumčarenja. Bajdenova administracija je formirala međuagencijsku radnu grupu u septembru 2021. posebno da zaustavi ilegalnu trgovinu HFC-om, povezujući zajedno EPA, CBP i ministarstva odbrane, pravde i države.

CBP je već vešt u identifikaciji loših aktera, otkrivanju trendova i obrazaca ponašanja u uvozu i izvozu, i unošenja u stvari koje „nisu sasvim u redu“ i koje bi možda trebale dalje reviziju, rekla je Suzan Tomas, izvršna direktorka agencije za teret i transport. bezbednost.

Ali radna grupa omogućava drugim agencijama da međusobno podele ono što znaju o uvoznicima i izvoznicima – u procesu pooštravanja ciljanja širom sveta, rekao je Hajsmit.

Neke od te nove saradnje proširuju se na nevladine organizacije, strane carinske agencije i Svetsku carinsku organizaciju, navodi Hajsmit.

Još jedna staromodna tehnika koju Bajdenova administracija koristi je aktivno, vidljivo prisustvo osoblja za sprovođenje zakona u lukama i graničnim prelazima, rekao je Ulman.

Ipak, neki kritičari Bajdenove administracije kažu da je potrebno učiniti još više da bi se pooštrilo krijumčare HFC-a.

„Transnacionalne kriminalne mreže znaju da CBP nikako ne može da pregleda sav teret koji dolazi kroz luke, posebno morske luke, i to iskorištavaju“, rekao je predstavnik Mark Grin, republikanski predsednik Komiteta za unutrašnju bezbednost Predstavničkog doma.

Iz tog razloga, Bela kuća „treba da izvrši pojačan pritisak na Kinu da iznudi promene u ponašanju i prestane da preplavljuje naše luke ovom nedozvoljenom robom“, rekao je Grin.

On je takođe rekao da su male pošiljke sa deklarisanom vrednošću manjom od 800 dolara – poznate kao de minimis pošiljke – daleko manje ispitane, stvarajući potencijalnu ranjivost. De minimis pošiljke su se više nego udvostručile u poslednjih pet godina, rekao je Grin, što šteti konkurentnosti američkog poslovanja i doprinosi kršenju ljudskih prava u inostranstvu.

Da bi rešio te probleme, Grin se založio za Zakon o zaštiti granice, predlog zakona koji bi podržali republikanci koji bi povećao broj službenika CBP-a koji mogu da ciljaju sumnjive pošiljke, pošiljaoce i primaoce.

Ulman je rekao da očekuje da će krijumčarenje HFC-a porasti, ali na kraju nestane, jer će „ljudi razumeti program“ – na isti način na koji su to učinili sa CFC-ima.

Do tada, upozorava da ljudi ne treba da očekuju da federalne vlasti uhvate svakog švercera, jer je savršen učinak u tom poslu nemoguć.

„Postoje ilegalne pošiljke HFC-a koje će izbeći otkrivanje na granici“, rekao je Ulman. „Jednostavno nije moguće zaustaviti sav nezakonit uvoz HFC-a, iz istog razloga iz kojeg je nemoguće zaustaviti sve ilegalne napore da se u zemlju uvede fentanil i da se u zemlju prokrijumčari oružje i druga krijumčarena roba.“