Astronomi su otkrili novi događaj slabe plime i oseke

Astronomi su otkrili novi događaj slabe plime i oseke

Međunarodni tim astronoma izveštava o detekciji novog događaja poremećaja plime i oseke (TDE) kao deo automatizovanog istraživanja All-Ski za SuperNovae (ASAS-SN). Ispostavilo se da je novootkriveni TDE, označen kao ASASSN-23bd, najmanje svetli i TDE sa najmanjim crvenim pomakom poznatim do sada. Nalaz je objavljen u radu objavljenom 10. januara na serveru za pre-štampanje arXiv.

TDE se javljaju kada zvezda prođe dovoljno blizu supermasivne crne rupe i razdvoji je plimne sile crne rupe, izazivajući proces poremećaja. Takve plime poremećene zvezdane krhotine počinju da pljušte na crnu rupu i radijacija izlazi iz najdubljeg regiona nagomilanih krhotina, što je pokazatelj prisustva TDE.

Posmatranja koje je sprovela grupa astronoma predvođenih Vilemom Hoogendamom sa Univerziteta na Havajima pronašla su novi TDE u NGC 3799 — aktivnoj spiralnoj galaksiji sa prečkama koja se nalazi udaljena oko 300 miliona svetlosnih godina. ASASSN-23bd (AT 2023clk) je otkriven u februaru 2023. na crvenom pomaku od 0,011.

„ASAS-SN je otkrio ASASSN-23bd (a.k.a. AT 2023clk2) na MJD 59997,2 na (????, ????) = (11:40:09,397 +15:19:38,54) u NGC 3799 koristeći Kasijus jedinicu u Čile“, napisali su istraživači u radu.

ASASSN-23bd je dostigao vrhunac 25. februara 2023. godine, sa maksimalnom ultraljubičastom/optičkom osvetljenošću od oko 5,4 tredeciliona erg/s, i gornjom granicom rendgenskog zraka blizu vrha od 17,5 duodeciliona erg/s. TDE je pokazivao emisiju vodonik-alfa tokom svog pada i emisiju helijuma blizu vrhunca i ubrzo nakon vrhunca.

Zapažanja pokazuju da crna rupa ASASSN-23bd ima masu od oko milion solarnih masa. Čini se da TDE-ov domaćin, NGC 3799, još uvek prolazi kroz formiranje zvezda i ima slabu aktivnost aktivnog galaktičkog jezgra (AGN).

Na osnovu rezultata, astronomi su zaključili da je ASASSN-23bd najmanji crveni pomak i najmanje svetleći TDE otkriven do sada. Štaviše, ASASSN-23bd je pokazao brz porast svetlosne krive – za manje od 15 dana. Ovo ga čini jednim od događaja sa niskom osvetljenošću i brzim (LLaF) poremećajima plime.

Istraživači su dodali da zbog niske osvetljenosti ASASSN-23bd možda ne bi bio otkriven da nije bio tako blizu Zemlji.

„U tom smislu, ASASSN-23bd je dobar, ali srećan dodatak kolekciji LLaF TDE-a“, napisali su autori studije.

Hoogendamov tim se nada da bi više LLaF TDE-ova kao što je ASASSN-23bd moglo biti otkriveno dubljim istraživanjima neba, koja se mogu sprovesti pomoću objekata kao što je Veliki sinoptički teleskop (LSST). Astronomi predviđaju da je LSST sposoban da identifikuje oko 1.000 TDE godišnje.