Astronomi su otkrili najsporiji kosmički svetionik ikada zabeležen, objekat koji se okreće svakih 6,5 sati i emituje periodične radio impulse. Ovo otkriće, objavljeno u Nature Astronomy, izaziva promene u dosadašnjem razumevanju ponašanja neutronskih zvezda. Zvezda, nazvana ASKAP J1839-0756, nalazi se u sistemu radio teleskopa ASKAP u zapadnoj Australiji i izazvala je veliku pažnju naučnika.
Pulsari su poznati po tome što emituju radio talase koji deluju kao kosmički svetionici, okrenuti prema našoj planeti. Obično se okreću brzo, završavajući rotaciju za nekoliko sekundi. Međutim, ASKAP J1839-0756 se okreće mnogo sporije, što stvara ozbiljan izazov za našu trenutnu teoriju o neutronskim zvezdama. Očekuje se da kada se rotacija ovih zvezda uspori iznad određenog praga, one prestaju da emituju radio impulse, ali ASKAP J1839-0756 se ponaša u suprotnosti sa tim pravilom.
Iako je do sada postojala samo teorija da bi ovakvi objekti trebalo da nestanu u sporijim rotacijama, ovo otkriće nagoveštava da bi moglo postojati nešto drugo u igri. Takođe, izvor iz ASKAP J1839-0756 emituje interpulse – slabije impulse sa suprotnog magnetnog pola, što je tipično za samo 3% pulsara.
Iako postoje teorije da bi ovo mogao biti magnetar (vrsta neutronske zvezde sa izuzetno jakim magnetnim poljem), ni magnetari ne emituju radio impulse pri ovako sporim rotacijama. Takođe, istraživači razmatraju mogućnost da bi ASKAP J1839-0756 mogao biti nešto sasvim drugačije, poput belog patuljka.
Ovo otkriće podseća nas da univerzum često preispituje naše granice razumevanja, ostavljajući naučnicima nova pitanja i izazove za istraživanje.
