Istraživanje je pokazalo da su još u drugom veku nove ere kineske hronike beležile važnost jugoistočnoazijskih polisa u trgovinskim mrežama koje su se protezale od Bliskog Istoka do Kine. Arheološki dokazi podržavaju ove tvrdnje, s iskopinama u Jugoistočnoj Aziji koje su otkrile trgovačke proizvode poput rimskog stakla, indijskog nakita i keramike iz Persije, jugozapadne Azije i Kine.
Uz ove nalaze često su povezani srebrni novčići, koji obično prikazuju izlazeće sunce s jedne strane i Srivatsa, rani simbol u indijskim religijskim tradicijama, s druge. Ovi novčići su izrađivani pomoću kalupa: formi u kojima se pritisne prazna metalna disk da bi se otisnuo dizajn na obe strane.
Novčići su pronađeni od Bangladeša do Vijetnama, obuhvatajući celu indijizovanu Jugoistočnu Aziju, ali, u poređenju s rimskim, indijskim ili centralnoazijskim novčićima, ostaju nedovoljno istraženi. „Nijedna druga rana jugoistočnoazijska kovanica nema tako široku distribuciju kao one sa motivima izlazećeg sunca/Srivatsa,“ izjavio je glavni autor istraživanja, dr Endru Haris sa Nacionalnog univerziteta u Singapuru.
Da bi se ispravila ova praznina u znanju, tim istraživača iz Nacionalnog univerziteta u Singapuru prikupio je 245 novčića sa tačno utvrđenim poreklom iz cele Jugoistočne Azije kako bi ih ispitao kao deo šire mreže ekonomskih i kulturnih veza, nezavisno od modernih granica. Njihovi rezultati su objavljeni u časopisu Antiquity.
Otkrili su mnoge veze između novčića širom regiona, što ukazuje na to da su ekonomije zasnovane na valuti i političke veze koje su ih omogućavale značajno menjale tokom vremena. Možda je najzanimljivije to što se veruje da su prednje strane jednog novčića iz Bangladeša i jednog novčića iz Vijetnama proizvedene korišćenjem istog kalupa, što ukazuje na to da su možda kovali isti pojedinac ili polisa uprkos udaljenosti.
„Ovo pruža uverljive dokaze o opsežnoj dugoročnoj cirkulaciji,“ kaže dr Haris. Važno je napomenuti da je drevna kovanica bila ključna u oblikovanju trgovinskih i kulturnih veza u Jugoistočnoj Aziji, baš kao i u drugim drevnim civilizacijama sa ekonomijama zasnovanim na valuti poput Rima, Indije i Centralne Azije.
„Studija kalupa predstavljena ovde ima značajne posledice za razumevanje ranih trgovinskih mreža u Jugoistočnoj Aziji, pružajući uvide u ključne luke i naselja, dodatno procenjujući ulogu težinskog srebra u drevnoj trgovini i mapirajući širenje i kontrakciju ekonomija zasnovanih na valuti u kontinentalnoj Jugoistočnoj Aziji zajedno sa polisama koje su ih kovale,“ dodaje koautor i glavni istraživač projekta, profesorica Marija De Iorio, takođe sa Nacionalnog univerziteta u Singapuru.
Osim toga, ovo će pomoći u sprečavanju pljačke i očuvanju kulturnog nasleđa regiona suočenog s tekućim sukobima poput građanskog rata u Mjanmaru. Mnogi rani jugoistočnoazijski novčići su opljačkani i nelegalno trgovani, završavajući kao otpad ili skrivajući se u privatnim kolekcijama. Implementacija studija kalupa za utvrđivanje porekla novčića pomoći će u identifikaciji falsifikata.
