Alergena hrana ne povećava rizik za odojčad

Alergena hrana ne povećava rizik za odojčad

Jaja, mahunarke, uključujući soju i kikiriki, bademi i indijski orasi se sada uvode ranije u ishranu odojčadi nakon revidiranih saveta u Švedskoj o uvođenju određenih namirnica. Međutim, nije bilo promene u stopi alergija na hranu ili ekcema kod novorođenčadi u dobi od 18 meseci.

Ovi rezultati su iz nedavne studije istraživačkog projekta NorthPop sprovedenog na Univerzitetu Umea i Regionu Vasterbotten objavljenom u časopisu Journal of Allergi and Clinical Immunologi.

„Randomizovana kontrolisana ispitivanja su pokazala da uvođenje potencijalno alergene hrane kao što su kikiriki i jaja tokom prve godine života može smanjiti rizik od razvoja alergija na hranu“, kaže profesorka Kristina Vest, šefica istraživanja astme i alergija u NorthPop-u.

„Teorija je da rano i ponovljeno izlaganje hrani promoviše razvoj tolerancije; drugim rečima, imuni sistem uči da toleriše ovu hranu.“

Studija je uključivala više od 3.500 porodica u okviru velikog projekta NorthPop zasnovanog na populaciji. Sve porodice su dobile savet od Švedske nacionalne agencije za hranu da deca mogu da probaju male uzorke čvrste hrane najranije od 4 meseca, sve dok to ne ometa dojenje.

Otprilike polovina porodica je takođe dobila revidirani savet Švedske nacionalne agencije za hranu objavljen 2019. U njemu je naglašeno da hranu kao što su kuvana jaja, mleko, orasi i mahunarke, uključujući kikiriki, treba upoznati svu decu tokom prve godine život.

Ove namirnice obezbeđuju esencijalne hranljive materije i mogu doprineti zdravim navikama u ishrani koje imaju potencijal da smanje bolesti životnog stila na duži rok. Međutim, nije bilo dovoljno naučnih dokaza da se preporuči aktivno uvođenje alergene hrane za prevenciju alergija.

„Pošto su se saveti promenili dok je projekat NorthPop još uvek bio u toku, imali smo jedinstvenu priliku da ispitamo tačke u kojima se različite namirnice uvode u ishranu beba i koliko često ih jedu“, kaže Kristina Vest.

Roditelji su popunjavali upitnike o učestalosti hrane kada su njihova deca imala 4 i 9 meseci.

„Glavna razlika je bila u tome što je više dece jelo mahunarke u dobi od 9 meseci. Proporcija koja je jela mahunarke povećana je sa 55,2% na 69,8%. Više dece je jelo i kikiriki u istom uzrastu, uz povećanje sa 29,2% na 43,2%. Uprkos ovim povećanjem, procenat dece koja su upoznata sa jajima i kikirikijem bio je manji u poređenju sa međunarodnim podacima“, kaže Jonas Osterlund sa Odeljenja kliničkih nauka Univerziteta Umea i prvi autor studije.

Istraživači nisu pronašli nikakvu razliku u prevalenciji alergija na hranu i ekcema u dobi od 18 meseci u odnosu na promenjeni savet.

„Naši rezultati pokazuju da uvođenje alergene hrane u prvoj godini života ne povećava rizik od alergija na hranu ili ekcema. Takođe nismo primetili nikakvo smanjenje rizika, uprkos činjenici da je više dece uvedeno u alergenu hranu u 9 meseci uzrasta nakon uvođenja revidiranih saveta Moguća objašnjenja su da je apsolutna razlika bila mala i da je malo dece uvedeno sa alergenom hranom u 4 meseca života. Postoji debata o tome kada hranu treba uvesti u prvoj godini života da bi imala najveći efekat na razvoj tolerancije“, kaže Jonas Osterlund.

Populaciona studija NorthPop pruža jedinstvene mogućnosti za istraživanje zdravlja dece i porodica sa decom. Cilj je uključiti 10.000 porodica i pratiti decu do 7 godina, što će omogućiti i praćenje rezultata.