AI čita drevni svitak zakopan erupcijom Vezuva

AI čita drevni svitak zakopan erupcijom Vezuva

Tri istraživača su u ponedeljak osvojila nagradu od 700.000 dolara za korišćenje veštačke inteligencije za čitanje svitka starog 2.000 godina koji je spaljen u erupciji Vezuva.

Herkulaneumski papirusi se sastoje od oko 800 smotanih grčkih svitaka koji su karbonizovani tokom vulkanske erupcije 79. godine n.

Nalik na trupce očvrslog pepela, svici, koji se čuvaju u Institutu de France u Parizu i Napuljskoj Napuljskoj biblioteci, znatno su oštećeni, pa čak i smrvljeni kada su učinjeni pokušaji da se otvore.

Kao alternativa, Vesuvius Challenge je izvršio CT skeniranje visoke rezolucije četiri svitka i ponudio milion dolara raspoređenih među više nagrada kako bi podstakao istraživanje o njima.

Trio koji je osvojio nagradu činili su Jusef Nader, dr. student u Berlinu, Luke Farritor, student i SpaceKs pripravnik iz Nebraske, i Julian Schilliger, švajcarski student robotike.

Grupa je koristila veštačku inteligenciju da bi razlikovala mastilo od papirusa i razradila slaba i gotovo nečitljiva grčka slova kroz prepoznavanje uzoraka.

„Neki od ovih tekstova bi mogli u potpunosti da preokrenu istoriju ključnih perioda antičkog sveta“, rekao je Robert Fauler, klasičar i predsednik Herkulaneumskog društva, za magazin Blumberg Biznisvik.

Izazov je zahtevao od istraživača da dešifruju četiri pasusa od najmanje 140 znakova, sa najmanje 85 procenata znakova koji se mogu oporaviti.

Prošle godine Farritor je dekodirao prvu reč iz jednog od svitaka, za koju se ispostavilo da je grčka reč za „ljubičasto“.

Zajednički, njihovi napori su sada dešifrovali oko pet odsto svitka, navode organizatori.

Autor svitka je bio „verovatno epikurejski filozof Filodem“, koji je pisao „o muzici, hrani i kako uživati u životnim zadovoljstvima“, napisao je organizator takmičenja Nat Fridman na Ks.

Svici su pronađeni u vili za koju se smatralo da je prethodno bila u vlasništvu tasta patricija Julija Cezara, čija je uglavnom neiskopana imovina držala biblioteku koja bi mogla da sadrži još hiljade rukopisa.

Takmičenje je bilo zamisao Brenta Silsa, kompjuterskog naučnika sa Univerziteta u Kentakiju, i Fridmana, osnivača Github-a, softvera i platforme za kodiranje koju je kupio Microsoft.

Oporavak nikada neviđenih drevnih tekstova bio bi ogroman napredak: prema podacima sa Univerziteta Kalifornije, Irvine, procenjuje se da je samo 3 do 5 procenata drevnih grčkih tekstova preživelo.

„Ovo je početak revolucije u herkulaneumskoj papirologiji i grčkoj filozofiji uopšte. To je jedina biblioteka koja nam je došla iz vremena starog Rima“, rekla je Federika Nikolardi sa Univerziteta u Napulju Federiko II za list Gardijan.

U završnom delu, autor svitka „baca senku na neimenovane ideološke protivnike — možda stoike? — koji „nemaju šta da kažu o zadovoljstvu, bilo uopšteno ili posebno“, rekao je Fridman.

Sledeća faza takmičenja će pokušati da iskoristi istraživanje kako bi se otključalo 85 odsto svitka, dodao je on.