20-godišnji pregled ptičijeg gripa kod mačaka otkriva rastuću opasnost od najnovijeg soja

20-godišnji pregled ptičijeg gripa kod mačaka otkriva rastuću opasnost od najnovijeg soja

Pregled naučne literature Univerziteta u Merilendu sugeriše da domaće mačke mogu da obole od ptičjeg gripa H5N1 koji se brzo razvija, što potencijalno dovodi u opasnost vlasnike, veterinare i druge ako virus nastavi da cirkuliše nesmanjeno.

Studija, dostupna u preliminarnoj formi na MedRxiv-u dok je čekala reviziju kolega, ispitala je globalnu distribuciju i širenje infekcija ptičjim gripom kod vrsta mačaka između 2004. i 2024. godine, otkrivajući drastičan porast izveštaja počevši od 2023. godine, sa porastom infekcija prijavljenih među domaćim mačke, za razliku od divljih životinja ili životinja koje se drže u zoološkom vrtu.

Ovo povećanje se poklapa sa brzim širenjem trenutnog soja H5N1 među sisarima, kaže prvi autor studije, docent Kristen Kolman, istraživač zaraznih bolesti u vazduhu u Školi javnog zdravlja i pridruženi profesor na Odeljenju za veterinarsku medicinu.

Nije prijavljeno da je ptičji grip zarazan među ljudima, i nije sigurno da će se razvijati u tom pravcu, ali bolest se očigledno menja. Trenutni soj H5N1 širi se na životinje koje nikada ranije nisu bile pogođene, a kućni ljubimci koji mogu da ga prenesu na ljude mogli bi da igraju ulogu u njegovom razvoju.

Počev od aprila u Teksasu, mlečna goveda u 12 država su obolela od ptičijeg gripa, kao i tri osobe koje su radile sa zaraženim kravama u Teksasu i Mičigenu. Zajedno sa zaraženim radnicima u Teksasu, dve mačke sa farme koje su hranjene nepasterizovanim mlekom takođe su se zarazile.

Američki centri za kontrolu i prevenciju bolesti, koji pružaju uputstva za veterinare koji rade sa potencijalno zaraženim životinjama, rekli su da je rizik od zaraze bolesti od kućnih ljubimaca mali, ali je Kolman sugerisao da vlasnici kućnih ljubimaca treba da preduzmu mere predostrožnosti kako bi zaštitili svoje mačke i sebe.

„Ne hranite svoju mačku sirovim mesom ili sirovim mlečnim mlekom i ograničite njihovo vreme napolju bez nadzora“, rekla je ona. „Mačke plene divlje ptice koje bi mogle da se zaraze i mogle bi da uđu u sirovo mleko na farmi ako nije bezbedno uskladišteno.

Pored toga, virus je prijavljen kod kućnih miševa, koje mačke takođe plene, tako da se čini da se povećavaju mogućnosti za prenošenje među vrstama, a mačke kućnih ljubimaca mogu biti pod povećanim rizikom.

Vlasnici mačaka takođe treba da paze na respiratorne i neurološke simptome i da razmotre da ih odvedu kod veterinara ako se čini da imaju problema sa disanjem ili se ponašaju neobično. Aktuelni soj H5N1 takođe je navodno uzrokovao slepilo kod mačaka.

Od pojave H5N1 kod mlečnih goveda u SAD, prijavljeno je da je zaražena 21 domaća mačka. Pune genetske sekvence virusnih sojeva koji inficiraju dve od ovih mačaka prijavljene su u naučnoj literaturi. Kolman je rekao da su hitno potrebni sekvencioniranje i demografski podaci za druge slučajeve mačaka.

Ptičiji grip, ili ptičji grip, nekada je bila izbirljiva bolest, koja je zarazila uglavnom migratorne vodene ptice i živinu koja se uzgaja na farmama. Ali od 2020. godine, visoko zarazni soj poznat kao H5N1 počeo je da se širi među širokim spektrom ptica. Nedavno se pojavljuje kod sve većeg broja sisara, čak i desetkuje čitave kolonije morskih lavova širom Južne Amerike.

Iako je bolest nova među mnogim životinjama, mačke su decenijama bile povremene žrtve ptičjeg gripa, najverovatnije zato što jedu ptice i izložene su preko bolesnog ili mrtvog plena koji nosi virus.

Kolman je izvestio da je stopa smrtnosti od trenutnog soja H5N1 kod mačaka bila oko 67% – što je samo po sebi dobar razlog da vlasnici kućnih ljubimaca drže svoje mačke unutra i dalje od divljih ptica. Takođe je pronašla i druge zabrinjavajuće pokazatelje, uključujući više izveštaja o tome da su mačke obolele od ptičjeg gripa od drugih mačaka.

Pored toga, i čuvari zooloških vrtova i radnici skloništa za životinje su se zarazili ptičjim gripom od mačaka u njihovoj brizi. Iako nije trenutni soj H5N1, ovi slučajevi otkrivaju mačke kao potencijalne vektore bolesti kod ljudi.

Kolman je predložio da mačke i druge životinje treba pratiti zbog bolesti ne samo zbog njih, već i zbog zaštite zdravlja ljudi.

„Virus će se prišunjati na više mesta, baš kao i na farmama mleka“, rekla je ona. „Znamo da su mačke zaražene, pa hajde da preskočimo.