Korišćenje mašinskog učenja za otkrivanje prediktora blagostanja

Studija Pelta, Habetsa i njihovih kolega ukazuje na to da specifične ekološke, društvene i psihološke okolnosti imaju najveći uticaj na subjektivno blagostanje ljudi. Njihovi nalazi mogu poslužiti kao osnova za razvoj personalizovanih intervencija usmjerenih na poboljšanje životnog zadovoljstva pojedinaca, kao i za dalje istraživanje faktora koji utiču na blagostanje korišćenjem mašinskog učenja.

Dalje

Utvrđeno je da mikrobiom creva utiče na lokaciju imunih ćelija

Istraživači iz Eksperimentalnog i kliničkog istraživačkog centra Mak Delbruck centra i Charite-Universitatsmedizin Berlin (ECRC) otkrili su da različiti anatomski delovi gastrointestinalnog trakta miševa nose različite sastave mikrobnih zajednica. Štaviše, specifičan sastav mikrobiote može uticati na tip i obilje imunih ćelija u bilo kom određenom regionu.

Dalje

Studija identifikuje pet ključnih faktora koji predviđaju odgovor pacijenata obolelih od raka na imunoterapiju

Tim istraživača u IRB Barseloni identifikovao je pet nezavisnih faktora koji predviđaju odgovor pacijenata sa rakom na inhibitore kontrolnih tačaka (CPI). Studija, koja je objavljena u časopisu Nature Genetics, potvrđuje ove faktore kod više od 1.400 pacijenata i različitih vrsta raka. Ovi nalazi pružaju okvir za tumačenje biomarkera odgovora na CPI i predlažu budući put za poboljšanje personalizovane medicine raka.

Dalje

Nove spoznaje o promenama B ćelija kod trostruko negativnog karcinoma dojke: Mogući biomarkeri za terapijski odgovor

Istraživači sa Medicinskog fakulteta Bejlor i saradničke institucije otkrili su nove uvide u promene B ćelija izazvane tumorom u krvi i koštanoj srži trostruko negativnih pacijenata sa rakom dojke. Nalazi, objavljeni u Nature Cell Biologi, pokazuju dva različita obrasca abnormalnosti B ćelija koji bi mogli poslužiti kao krvni biomarkeri za određivanje verovatnoće odgovora na standardnu hemoterapiju i imunoterapiju.

Dalje

Studija sugeriše da mreže pažnje podržavaju promene u organizaciji korteksa i spoznaji tokom detinjstva

Prethodne studije neuronauke su dosledno naglašavale duboke promene kojima se ljudski mozak podvrgava tokom detinjstva i adolescencije. Ovi napori su otkrili različite faze razvoja, tokom kojih se organizacija mozga razvija kako bi podržala sve složenije kognitivne funkcije, postepeno prelazeći sa fokusa na somatosenzornu/motornu i vizuelnu obradu na naprednije mentalne sposobnosti.

Dalje

1 77 78 79 80 81 330