Rizik od raka opada u starosti

Kada je u pitanju rak, starenje je mač sa dve oštrice, istraživači sve više uče. Starost se smatra najvažnijim faktorom rizika za rak. To je zato što se genetske mutacije stvaraju u ćelijama godinama i decenijama i na kraju dovode do razvoja raka.

Dalje

Studija površinskih proteina ističe potencijalnu vezu između zubnog karijesa i lezija bubrega

IgA nefropatija (IgAN) je bolest imunog odgovora koja utiče na filtrirajuće jedinice bubrega. To je neizlečiva bolest sa složenim fiziološkim procesom. Streptococcus mutans, bakterijski patogen koji izaziva karijes, povezan je sa progresijom bolesti IgAN. Sada su istraživači sa Univerziteta Okaiama, Japan, otkrili virulentnu ulogu Cnm—površinskog proteina koji vezuje kolagen eksprimiran na S. mutans u razvoju IgAN-a— ističući potencijalnu vezu između zubnog karijesa i lezija bubrega.

Dalje

Klimatske promene mogu doneti teže bakterijske infekcije, uključujući i korale

Da li bi gljivična apokalipsa filma Poslednji od nas mogla imati korene u stvarnosti? Nova studija UBC objavljena u časopisu PLOS Biologi pokazuje da zagrevanje klime može potencijalno učiniti bakterijske i gljivične infekcije smrtonosnijim za hladnokrvne životinje poput korala, insekata i riba, postavljajući pitanja o širim rizicima koje zagrevanje predstavlja za ekosisteme i biodiverzitet—i potencijalno ljudi.

Dalje

Epidemiolog objašnjava kako bolje zaštititi biciklističke staze, usporiti vozače i smanjiti sudare

Filadelfija se suočava sa ozbiljnim problemom u pogledu bezbednosti pešaka i biciklista, sa više od 60 nastradalih svake godine u poslednjim godinama. Iako stopa smrtnosti u Filadelfiji nije najviša među velikim američkim gradovima, istraživanja pokazuju da je u zemlji ukupni broj poginulih i povređenih pešaka i biciklista dostigao najviši nivo u poslednjih 40 godina, a u 2022. godini više od 7.500 pešaka i 1.100 biciklista je poginulo.

Dalje

Stimulacija hipotalamusa može povratiti hodanje kod paralizovanih pacijenata, pokazuje studija

Istraživači u EPFL-u i Univerzitetskoj bolnici u Lozani (CHUV), predvođeni profesorima Gregoareom Courtineom i Joceline Bloch, postigli su veliku prekretnicu u lečenju povreda kičmene moždine (SCI). Primenom duboke moždane stimulacije (DBS) na neočekivani region u mozgu – lateralni hipotalamus (LH) – tim je poboljšao oporavak pokreta donjih udova kod dve osobe sa delimičnim SCI, značajno poboljšavši njihovu autonomiju i dobrobit.

Dalje

1 39 40 41 42 43 330