Rasprostranjena praksa među sportistima šteti i performansama i zdravlju, kaže studija

Bilo da ste izabrani da plivate, veslate ili trčite na Olimpijskim igrama, ili da se spremate za vožnju na Tur de Fransu, postizanje „prave“ težine je decenijama u fokusu mnogih elitnih sportista. To može biti da izgledate vitko i zločesto u kupaćem kostimu ili dresu, ili da se kvalifikujete za određenu kategoriju težine. Ali postoji i uverenje da gubitak težine poboljšava performanse.

Dalje

NASA istražuje revolucionarni koncept balona „hodača“ za istraživanje ekstremnih terena

NASA istražuje inovativan koncept balona „hodača“, poznat kao BALET (BALON lokomocije za ekstremne terene), koji bi mogao revolucionirati istraživanje nebeskih tela poput Titana. Ideja, razvijena u NASA-inoj laboratoriji za mlazni pogon pod vođstvom Harija Naiara, uključuje balon sa pozitivnim plutanjem opremljenim sa šest „stopa“ koje omogućavaju uzorkovanje površine ili analizu hemijskog sastava.

Dalje

Kako klimatske promene menjaju rotaciju Zemlje

Po prvi put, istraživači sa ETH u Cirihu su bili u mogućnosti da u potpunosti objasne različite uzroke dugotrajnog polarnog kretanja u najsveobuhvatnijem modelovanju do sada, koristeći metode veštačke inteligencije. Njihov model i njihova zapažanja pokazuju da će klimatske promene i globalno zagrevanje imati veći uticaj na brzinu rotacije Zemlje od uticaja Meseca, koji je odredio povećanje dužine dana milijardama godina.

Dalje

Da li resursi na Marsu mogu da podrže ljudske istraživače?

U narednim decenijama, više svemirskih agencija i privatnih kompanija planiraju da uspostave ispostave na Mesecu i Marsu. Ove ispostave će omogućiti dugotrajne boravke, astrobiološka istraživanja i olakšati buduća istraživanja Sunčevog sistema. Međutim, imati posade koje rade daleko od Zemlje tokom dužeg perioda takođe će predstavljati ozbiljne logističke izazove.

Dalje

Naučnici otkrivaju neuronsko kolo za detekciju lica u mozgu primata

Novootkriveno kolo takođe pomaže da se objasni zašto se neki primati orijentišu ka drugim licima brzinom koja se ne može objasniti njihovim neuronima za prepoznavanje lica, koji preduzimaju ‘sporiju, ali finiju diskriminaciju lica’. Istraživači iz NIH-a sada žele da istraže da li ovaj isto kolo za preferenciju lica postoji kod ljudi. „Verujemo da ovo kolo za preferenciju lica zapravo može podstaći razvoj naprednijih procesa prepoznavanja lica u mozgu,“ kaže Krauzlis. „Ako je tako, deficiti u ovoj preferenciji lica u superiornom kolikulusu mogu igrati ulogu u autizmu.“ Studija je objavljena u časopisu Neuron.

Dalje

Interdisciplinarni pristup pruža nove uvide u molekularne mehanizme infekcije kolerom

Infekcije kolere uzrokovane bakterijama Vibrio cholerae mogu biti opasne po život, a okidač je toksin kolere koji proizvode bakterije. Vezuje se za površinu crevnih ćelija – tačnije, za određene „šećerne lipide“ (GM1 gangliozidi, GM1) na površini ćelija. Ova veza je jedna od najjačih poznatih interakcija između proteina — toksina — i šećera u GM1. Omogućava toksinu kolere da prodre u crevne ćelije, što izaziva veoma brz gubitak tečnosti.

Dalje

1 67 68 69 70 71 660