Kako učiniti da elektronski nosovi bolje mirišu

Zamislite da možete da zamolite mašinu da „namiriše“ nešto umesto vas samo jednim klikom na dugme. Za to služe elektronski nosovi, ili e-nosovi. To su sistemi koji kombinuju hemijske senzore gasa, obradu signala i algoritme mašinskog učenja kako bi oponašali čulo mirisa. E-nosovi se mogu koristiti u mnoge svrhe, kao što su provera kvaliteta hrane, praćenje zagađenja vazduha, dijagnostika bolesti i otkrivanje eksploziva.

Dalje

Otkrivanje ćelijskog identiteta ima potencijal da utiče na tretmane raka

Tim naučnika predvođen onima na Triniti koledžu u Dablinu otkrio je nove mehanizme uključene u uspostavljanje ćelijskog identiteta, procesa koji osigurava da milijarde različitih ćelija u našim telima rade ispravan posao. Ovo novo otkriće u matičnim ćelijama – rezultat koji je toliko iznenađujući da je tim u početku verovao da je to greška u laboratoriji – ima potencijalni translacioni uticaj u biologiji raka i povezanim ciljanim tretmanima.

Dalje

Uobičajene ciste na mozgu i neurorazvojni poremećaji imaju genetske pokretače

Često slučajni nalaz na skeniranju mozga koji traži traumu ili druga neurološka stanja, arahnoidne ciste (AC) su male vrećice ispunjene tečnošću unutar arahnoidne membrane, jedan od tri sloja koji štite mozak i kičmenu moždinu. Često ne izazivaju primetne simptome; međutim, kada to urade, pacijenti najčešće prijavljuju glavobolje, napade, kašnjenje u razvoju i druge, često nejasne neurološke simptome.

Dalje

Model dubokog učenja procenjuje rizik od raka zbog gustine dojke

Rak dojke je najčešći rak koji pogađa žene širom sveta. Prema Američkom društvu za rak, oko 1 od 8 žena u Sjedinjenim Državama će razviti rak dojke tokom svog života. Iako nije moguće u potpunosti sprečiti rak dojke, razne medicinske organizacije savetuju redovne skrininge kako bi se otkrili i lečili slučajevi u ranoj fazi. Gustina dojke, definisana kao proporcija fibro-glandularnog tkiva unutar dojke, često se koristi za procenu rizika od razvoja raka dojke. Iako su dostupne različite metode za procenu ove mere, studije su pokazale da su subjektivne procene koje su radili radiolozi na osnovu vizuelnih analognih skala tačnije od bilo koje druge metode.

Dalje

Kako okruženje utiče na fizičku aktivnost

Redovna fizička aktivnost je jedan od najefikasnijih načina za unapređenje zdravlja i blagostanja i smanjenje rizika od hroničnih bolesti. Međutim, mnogi Amerikanci ne zadovoljavaju količinu redovne fizičke aktivnosti koja je potrebna da bi iskoristili ove prednosti. Mnoge studije su istraživale načine na koje izgrađeno okruženje i društveni faktori utiču na fizičku aktivnost, ali bolje razumevanje načina na koji fizički i društveni faktori međusobno deluju i utiču na nivoe fizičke aktivnosti je ključno za rešavanje ovog nedostatka aktivnosti, posebno kada se zajednice oporavljaju od COVID-19. pandemije i imaju opuštene mere fizičkog distanciranja.

Dalje

Dugi COVID je veći teret za grupe migranata u Holandiji nego za domaće stanovništvo

Sve istaknute migrantske grupe u Holandiji više pate od dugotrajnog COVID-a nego domaća holandska populacija, pokazalo je istraživanje Amsterdam UMC. Studija, objavljena danas, u The Lancet Regional Health—Europe, pokazuje da su u nekim grupama stope dugotrajnog COVID-a i do 50% veće nego u holandskoj populaciji. To dovodi do toga da mnoge grupe migranata „pate u tišini“, prema rečima starijeg autora profesora Čarlsa Ađemanga.

Dalje

Doksiciklin smanjuje polno prenosive infekcije za dve trećine

Oralni antibiotik doksiciklin sprečio je dobijanje polno prenosivih infekcija (SPI) kada je testiran među muškarcima koji imaju seks sa muškarcima (MSM) i transrodnim ženama koje su uzele lek u roku od 72 sata nakon seksa bez kondoma, prema nalazima objavljenim danas u New England Journal of Medicine. Konkretno, pristup nakon izlaganja, nazvan doki-PEP, rezultirao je smanjenjem za dve trećine incidencije sifilisa, gonoreje i hlamidije među učesnicima studije, od kojih su svi prijavili da imaju SPI tokom prethodne godine.

Dalje