Kako mozak kontroliše protok krvi tokom spavanja

Čak i dok spavamo, mozak se ne odmara u potpunosti. Iznenađujuće, protok krvi u mozgu koji spava može biti veći nego kada je u budnom stanju. Ovo omogućava mozgu da ukloni otpadne metabolite, što je važno za sprečavanje razvoja i napredovanja neuroloških disfunkcija kao što je demencija. Međutim, tačan mehanizam kako mozak koji spava povećava protok krvi nije poznat.

Dalje

Praćenje brzo promenljivih obrazaca samoubilačkih misli

U novoj studiji, istraživači sa Harvarda zauzeli su detaljan pristup merenju trajanja i učestalosti samoubilačkog razmišljanja. Uz pomoć aplikacije za pametne telefone, mogli su da prate učesnike više puta dnevno tokom nekoliko nedelja. Ove procene su otkrile da se samoubilačko razmišljanje brzo menja — sa daleko kraćim vremenskim rokovima nego što se ranije mislilo. I ponudili su čvršći osećaj kada samoubilačka želja najviše predviđa buduće namere. Rezultati su objavljeni ove nedelje u Proceedings of the National Academi of Sciences.

Dalje

Precizniji model Zemljine jonosfere

Jonosfera — oblast geoprostora koja se proteže od 60 do 1000 kilometara iznad Zemlje — svojim električno naelektrisanim česticama otežava širenje radio signala iz globalnih navigacionih satelitskih sistema (GNSS). Ovo je problem za sve veću preciznost koju zahtevaju ovi sistemi – kako u istraživanju tako i za aplikacije kao što su autonomna vožnja ili precizno određivanje orbite satelita.

Dalje

Studija sugeriše da bi genska terapija mogla da ublaži post-hemoragični hidrocefalus

Prevremeno rođena beba, posebno bebe sa veoma malom porođajnom težinom, su u opasnosti od intraventrikularnog krvarenja. Česta komplikacija ovih moždanih krvarenja je hidrocefalus, akumulacija cerebrospinalne tečnosti (CSF) u moždanim komorama koja može ozbiljno poremetiti razvoj mozga. Ako se razvije hidrocefalus, detetu će možda biti potrebne operacije šanta tokom života da bi se kontrolisalo nakupljanje tečnosti.

Dalje