Zamislite da je pacijentu dijagnostikovan poremećaj upotrebe alkohola, a njegov zdravstveni radnik pregleda opcije lekova kako bi im pomogao da obuzdaju konzumiranje alkohola. Dobavljač postavlja pacijentu neka osnovna pitanja, kao što su žudnja za alkoholom i nivoi stresa, i prikuplja uzorak krvi za genetsko testiranje. Kompjuterski model koristi ove informacije da bi odredio koji lekovi bi najverovatnije podržali pacijenta u upravljanju upotrebom alkohola. Uz pomoć modela, provajder daje preporuku za lekove koji najbolje odgovaraju njihovom pacijentu.
Kategorija: Nauka
Antropolozi navode tehnike za identifikaciju hrane koju su jeli rani hominini
Trio antropologa sa Univerziteta Turo, Univerziteta Arkanzas i Univerziteta Stoni Bruk analizirali su trenutne metode dostupne naučnicima koji žele da identifikuju hranu koju je određeni rani hominin jeo neposredno pre smrti. U svom delu Perspective objavljenom u Proceedings of the National Academi of Sciences, Mark Teaford, Peter Ungar i Frederick Grine navode šta su otkrili i kako vide da takva istraživanja utiču na napredovanje proučavanja ranog razvoja hominina.
Naučnik za hranu objašnjava kako čokolada dobija svoj ukus
Bez obzira da li se uživa u kremastim tartufima od mlečne čokolade, pečenim u đavolski tamnoj čokoladnoj torti ili čak prelivenim kao vrući kakao, Amerikanci u proseku potroše skoro 9 kilograma čokolade godišnje. Ljudi uživaju u čokoladi najmanje 4.000 godina, počevši od Mezoamerikanaca koji su pravili piće od semena kakao drveta. U 16. i 17. veku, i drveće i piće su se raširili po celom svetu, a čokolada je danas svetska industrija vredna triliona dolara.
Istraživači povezuju prevalenciju samoubistava sa geografskom širinom
Tokom godina, smrtni slučajevi usled samoubistava postali su rasprostranjeni širom sveta, a procene sugerišu da skoro 800.000 ljudi oduzme sebi život svake godine. Samoubistvo i samopovređivanje negativno utiču na pojedince, porodice i društvo u celini. Osim što izazivaju mentalni stres, oni takođe dovode do gubitka produktivnosti i rastućih medicinskih troškova. U 2019. gubici povezani sa samoubistvom dostigli su 490 milijardi dolara. U poslednje vreme raste zabrinutost zbog povećanog rizika od samoubistva usled pandemije COVID-19.
Biosenzor bi mogao da dovede do novih lekova
Sintetički biosenzor koji oponaša svojstva koja se nalaze u ćelijskim membranama i obezbeđuje elektronsko očitavanje aktivnosti mogao bi da dovede do boljeg razumevanja ćelijske biologije, razvoja novih lekova i stvaranja čulnih organa na čipu koji je u stanju da detektuje hemikalije, slično kao u nosu. a jezici rade.
Letenje sa nultom emisijom moguće je do 2050
Sa svojim visokim ugljeničnim otiskom, avio-saobraćaj dovodi u pitanje cilj koji su postavile mnoge zemlje stabilizacije globalne srednje temperature do sredine 21. veka. Vazduhoplovstvo bi moglo da postigne neto nultu emisiju ugljenika do 2050. godine kombinacijom tehnologije i promene navika, ali to neće biti lako, smatraju naučnici zemaljskog sistema sa Univerziteta u Kaliforniji, Irvine.
Gubitak tropske biomase usled klimatskih promena mogao bi dovesti do povećanja emisije ugljenika
Smanjenje biomase tropskih šuma koje proizilazi iz klimatskih promena može dovesti do povećanih emisija ugljenika koje bi mogle da ubrzaju globalno zagrevanje, prema novoj studiji koju su koautori ISE postdoktorski saradnik Maria del Rosario Uribe i Paulo Brando, vanredni profesor za hvatanje ugljenika u ekosistemu.
Igranje video igrica ne šteti kognitivnim sposobnostima dece
Roditelji: Možda je vreme da preispitate porodična pravila video igara.
Otpornost na stigmu u vezi sa HIV-om može biti ključna za okončanje epidemije AIDS-a
Neuspeh u rešavanju psihološke traume koju doživljavaju mnogi stariji ljudi koji žive sa HIV/AIDS-om će otežati – ako ne i nemoguće – okončati epidemiju, prema studiji Univerziteta Rutgers.
Otkriven novi način za smanjenje progresije dijabetesne bolesti bubrega
Naučnici su otkrili novu metodu za smanjenje progresije dijabetesne bolesti bubrega, koja pogađa 40 odsto ljudi sa dijabetesom. Studija koju je predvodio Univerzitet u Bristolu objavljena danas u JCI Insightu, mogla bi da pomogne 4,8 miliona ljudi u Velikoj Britaniji sa dijabetesom za koje je četiri puta veća verovatnoća da će im biti potrebna dijaliza ili transplantacija bubrega.
Utvrđene imune reakcije koje mogu izazvati razvoj antitela u slučajevima hemofilije A
U slučajevima hemofilije A, organizmu delimično ili potpuno nedostaje faktor koagulacije krvi VIII (FVIII), ili je faktor formiran pogrešno. Pacijenti obično dobijaju FVIII koji dolazi iz krvi donora ili se proizvodi genetskim inženjeringom. Međutim, oko jedne trećine onih koji se leče od teške hemofilije A razvijaju antitela (inhibitore) protiv FVIII. Istraživači sa Paul-Ehrlich-Instituta otkrili su da proteini komplementa iz imunog sistema snažno utiču na reakcije T ćelija (imunih ćelija) na FVIII i mogu biti uključeni u formiranje inhibitora.
Veze između klimatskih promena i stanja nosa i sinusa
U novom preglednom članku, stručnjaci i saradnici Johns Hopkins Medicine širom SAD naglašavaju da klimatske promene — posebno globalno zagrevanje — doprinose povećanju stope i većoj težini bolesti nosa i sinusa, kao što su sezonske alergije — stanja koja utiču na 2 milijarde ljudi širom sveta.
Mala doza aspirina može povećati preživljavanje raka jajnika
Novo istraživanje KIMR Berghofera otkrilo je da niske doze aspirina mogu poboljšati preživljavanje raka jajnika.
Dodatak vitamina D tokom trudnoće može povećati šanse za ‘prirodni porođaj’
Prema istraživanju Univerziteta u Sautemptonu, žene koje uzimaju dodatni vitamin D tokom trudnoće imaju veću verovatnoću da imaju „prirodan“ porođaj.
Naučnici otkrivaju retke superbrze mišiće na nogama miša
Možda mislite da samo DC Comics superheroj Fleš može da trči brzinom od 200 koraka u sekundi. Ali u životinjskom svetu, posebni mišići – nazvani „superbrzi mišići“ – mogu da se kreću jednako brzo kao Barri Allen.
Planeta veličine Zemlje pronađena je udaljena samo 72 svetlosne godine
Međunarodni tim astronoma potvrdio je postojanje K2-415b, egzoplanete veličine Zemlje koja kruži oko patuljaste zvezde M, udaljene samo 72 svetlosne godine od Zemlje. Grupa je takođe prikupila neke statističke podatke o zvezdi i njenoj planeti i objavila rezultate na arKsiv serveru za preprint.
Šta najduža studija o sreći na svetu govori o novcu
Društvo se generacijama bori sa pitanjem da li novac donosi sreću. Sada nova knjiga ima neke odgovore – sa podacima za rezervnu kopiju.
U dubokom mraku okeana može preživeti više života nego što smo ikada mislili
Sunce daje život našoj planeti kroz svoje zrake, a ipak nekim fascinantnim oblicima života nije potrebna svetlost za život.
Velika prekretnica u presađivanju ljudskog moždanog tkiva
Male mrlje ljudskog moždanog tkiva koje su presađene pacovima upravo su prešle veliku prekretnicu na putu ka novom načinu lečenja ozbiljnih povreda mozga.
Orke kontaminirane „zauvek hemikalijom“
Orka kitovi su neki od najzagađenijih morskih sisara na svetu.