Istraživanje raka jetre: Ćelijska smrt zavisna od gvožđa mogla bi biti ključna za nove kombinovane terapije

Pre deset godina otkrivena je nova vrsta programirane ćelijske smrti: ćelijska smrt zavisna od gvožđa ili, da upotrebimo naučni izraz, feroptoza. Za razliku od apoptoze, dugo poznate vrste programirane ćelijske smrti, kod feroptoze ćelija apsorbuje veće količine gvožđa. Gvožđe se metaboliše u ćeliji i na kraju dovodi do uništenja ćelijskih membrana. Takvi tipovi ćelijske smrti su među važnim mehanizmima kontrole tela, na primer u procesima razvoja i eliminaciji defektnih ili degenerisanih ćelija.

Dalje

Novi uvidi u mehanizme rasta tumora

U mnogim slučajevima, fizička manifestacija karcinoma i načini na koje se oni naknadno dijagnostikuju su preko tumora, tkivnih masa mutiranih ćelija i struktura koje prekomerno rastu. Jedna od glavnih misterija u razumevanju onoga što ide po zlu kod karcinoma odnosi se na okruženja u kojima ove strukture rastu, opšte poznate kao tumorsko mikrookruženje.

Dalje

Putovanje u svemir utiče na način na koji mozak funkcioniše

Naučnici sa Univerziteta u Antverpenu i Univerziteta u Liježu (Belgija) otkrili su kako se ljudski mozak menja i prilagođava bestežinskom stanju nakon šest meseci u svemiru. Ispostavilo se da su neke od promena trajne — čak i nakon osam meseci na Zemlji. Rafael Liježoa, koji će uskoro biti treći Belgijanac u svemiru, priznaje važnost istraživanja „da pripremi novu generaciju astronauta za duže misije“.

Dalje

Naučnici kažu da je ljubaznost zarazna

Zamislite da se približavate svom omiljenom kafiću, kada su vam oči iznenada privučene interakcijom između dva stranca koja se dešava ispred njenih vrata. Jedan čovek sedi, naslonjen na stakleni prozor, privučenih kolena na grudi, plastične kese sa stvarima na trotoaru. Iznad njega, žena, nežno ispružene ruke, nudi muškarcu nekoliko novčanica.

Dalje

Mini-proteini u ljudskim organima pojavili su se ‘niotkuda’

Svaki biolog zna da male strukture ponekad mogu imati veliki uticaj: milioni signalnih molekula, hormona i drugih biomolekula vrve u našim ćelijama i tkivima, igrajući vodeću ulogu u mnogim ključnim procesima koji se dešavaju u našim telima. Ipak, uprkos ovom saznanju, biolozi i lekari dugo su ignorisali određenu klasu proteina – njihova pretpostavka je da su zato što su proteini tako mali i pronađeni samo kod primata, beznačajni i nefunkcionalni.

Dalje

Toksični protein povezan sa mišićnom distrofijom i arhinijom

Istraživači sa Nacionalnog instituta za zdravlje i njihove kolege otkrili su da toksični protein koji proizvodi telo pod nazivom DUKS4 može biti uzrok dva veoma različita retka genetska poremećaja. Za pacijente koji imaju facioskapulohumeralnu mišićnu distrofiju (FSHD) ili retku malformaciju lica koja se zove arhinija, ovo otkriće može na kraju dovesti do terapija koje mogu pomoći ljudima sa ovim retkim bolestima.

Dalje

Kombinovanjem dva leka za zarastanje kostiju može se inhibirati rast i regeneracija kostiju

Kost ima neverovatnu sposobnost regeneracije. Nakon preloma, kost će zarasti bez ožiljaka kod zdravih ljudi. Kod starijih osoba, ili kod ljudi sa bolestima kao što je dijabetes, otprilike 10% preloma dugih kostiju ne uspevaju da dobro zarastaju i zahtevaju faktore rasta – ili supstance koje pomažu u stimulaciji regeneracije specifičnih tkiva – da bi se potpuno zalečili.

Dalje

Geni koji mogu predvideti komplikacije od gojaznosti razlikuju se među polovima

Gojaznost uzrokuje mnoge zdravstvene probleme i pogoršava nekoliko hroničnih bolesti, uključujući dijabetes tipa 2 i kardiovaskularne bolesti. Međutim, neki gojazni ljudi su podložniji komplikacijama od drugih. Naučnici već dugo tragaju za genima povezanim sa gojaznošću koji predisponiraju ljude na takva stanja, ali zumiranje na stotine tragova da bi se identifikovali geni koji mogu povećati rizik je bilo teško.

Dalje