Istraživači poništavaju in vitro i in vivo efekte mutacije koja uzrokuje Stormorken sindrom

Ponekad naučnici slučajno stignu do novih saznanja i otkrića. To je bio slučaj kada je Thilini Gamage trebalo da sprovede jednu od studija u svom doktorskom radu sa profesorom Eirikom Frengenom na Institutu za kliničku medicinu Univerziteta u Oslu. Oni proučavaju varijacije gena i mutacije koje uzrokuju retke genetske bolesti. Mutacija je trajna promena u genetskom materijalu.

Dalje

Istraživanje fizike gumenih bombona

Za gumene bombone, tekstura može biti važnija od ukusa. Grickanje tvrde, ustajale poslastice je razočaravajuće, čak i ako još uvek nosi nalet slatkoće. Održavanje gumenih guma u ​​dobrom stanju zavisi od njihove formulacije i skladištenja, a oba menjaju kako se molekuli u bombonima povezuju.

Dalje

Stručnjaci kažu da još nije vreme za skidanje maski u zdravstvenim ustanovama

Novi komentar stručnjaka za zarazne bolesti sa Medicinskog fakulteta Univerziteta Džordž Vašington i Nacionalnog instituta za zdravlje (NIH) kaže da bi zbog bezbednosti pacijenata trebalo da se maskiranje nastavi u zdravstvenim ustanovama. Ova poruka je u suprotnosti sa nedavnim komentarom autora iz osam američkih institucija koji sugerišu da je vreme za univerzalno maskiranje prošlo. Komentar je objavljen u Annals of Internal Medicine.

Dalje

Uloga kortikospinalnog neurona tokom motoričkog učenja

Učenje motoričkih veština zavisi od sposobnosti mozga da se menja ili bude plastičan. Konkretno, primarni motorni korteks mozga može se promeniti kako osoba uči nove motoričke zadatke. Kada neko nauči složen zadatak koji uključuje finu motoričku kontrolu, kao što je hvatanje predmeta, njegov mozak prolazi kroz velike promene u predstavljanju dela tela koji kontroliše fine pokrete. Nasuprot tome, jednostavniji zadaci ne dovode do ovakvih promena.

Dalje

Studija otkriva efekte serotonina na ponašanje

Pošto je serotonin jedna od primarnih hemikalija koje mozak koristi da utiče na raspoloženje i ponašanje, on je i najčešća meta psihijatrijskih lekova. Da bi poboljšali te lekove i izmislili bolje, naučnici moraju da znaju mnogo više o tome kako molekul utiče na moždane ćelije i kola, kako u zdravlju tako i usred bolesti. U novoj studiji, istraživači sa Instituta Picover za učenje i pamćenje na MIT-u koji rade na jednostavnom životinjskom modelu predstavljaju sveobuhvatno objašnjenje kako serotonin utiče na ponašanje od skale pojedinačnih molekula pa sve do celog mozga životinje.

Dalje

Imune ćelije mozga nisu sve iste

Nedavna studija objavljena u Nature Neuroscience ukazuje da, suprotno uobičajenom verovanju, imunološke ćelije mozga, poznate kao mikroglija, nisu sve iste. Istraživači su otkrili da je jedinstvena mikroglijalna podskupina sa jedinstvenim karakteristikama i funkcijom važna za uspostavljanje pravilnih kognitivnih funkcija kod miševa. Dokazi za takve mikroglijalne podgrupe postoje i za ljudski mozak, što otvara uzbudljive nove mogućnosti za nove terapije.

Dalje

Studija pokazuje klinički relevantan nedostatak „hormona vezivanja“ oksitocina

Hormon oksitocin je važan za društvenu interakciju i kontrolu emocija. Nedostatak ovog hormona se ranije pretpostavljao kod raznih bolesti kao što je autizam, ali nikada nije dokazan. Sada su po prvi put istraživači sa Univerziteta u Bazelu i Univerzitetske bolnice u Bazelu uspeli da pokažu nedostatak oksitocina kod pacijenata sa nedostatkom vazopresina uzrokovan bolešću hipofize. Ovo otkriće može biti ključno za razvoj novih terapijskih pristupa.

Dalje