Međunarodni tim astronoma otkrio je misteriozne cvrčave signale izneo nekoliko značajnih pitanja o nastanku i prirodi horovskih talasa. Ovi talasi, poznati po svom karakterističnom zvuku nalik pticama, emituju rafale elektromagnetnog zračenja u visokom delu atmosfere Zemlje, a sada su pronađeni i na daljim lokacijama u svemiru, što izaziva nova pitanja o tome kako se formiraju.
Kategorija: Nauka
Nova studija pokazuje da su naši preci bili prilagodljivi životu u sušnim okruženjima
Dugo je mislila da je naša vrsta jedinstvena u svojoj sposobnosti da se prilagodi oštrim klimama poput suvih pustinja ili debelih prašuma. Sada nova studija sugerira da su barem neki od naših predaka bili vešti u životu u oštrim okruženjima.
Novo istraživanje otključava podzemne tajne u kritičnoj zoni reke Avon
Studija koju vodi Univerziteta u zapadnoj Australiji otkrila je nove uvide u pejzažni profil ove opservatorije kritične zone reke u zapadnoj Australiji.
Identifikacija neurona koji regulišu društvene interakcije
Istraživači sa Univerziteta Cukuba otkrili su ključnu ulogu specifičnih neurona u centralnom jezgru Amigdale, koji su od esencijalne važnosti za angažovanje miševa u društvenim interakcijama sa novim pojedincima. Ovi neuroni, koji izražavaju receptor NPBVR1, omogućavaju miševima da se angažuju u ponašanjima koja favorizuju socijalne novitete, čime se doprinosi širenju društvenih mreža.
Trajne promene u neuronskoj aktivnosti izazvane stresom: Nova saznanja i potencijalni terapijski pravci
Istraživači sa Instituta za eksperimentalnu medicinu u laboratoriji Thalamusova, koristeći model stresa kod glodara, otkrili su da izlaganje stresnom događaju izaziva trajno povećanje neuronske aktivnosti u talamičkom jezgru, posebno u paramentrikularnom talamusu (PVT). Ova promena u aktivnosti traje nekoliko dana nakon što životinje dožive stresor, što je neuobičajeno u odnosu na tipične neurološke odgovore koji podrazumevaju brzu kompenzaciju povećane aktivnosti kroz inhibicijske mehanizme.
Neuromorfno računarstvo: Mapa puta za budućnost računarskih sistema
Neuromorfično računanje – polje koje primjenjuje principe neuroznanosti računarskim sistemima da oponaša funkciju i strukturu mozga, potrebno je da se poveća ako je efikasno takmičiti sa trenutnim metodama računanja.
Zašto je nebo plavo? Odgovor je složeniji nego što mislite
Možda mislite da objašnjava zašto je nebo plavo bilo bi jednostavno jednostavno. Ali čak i kratko objašnjenje za to zahteva puno nauke. Boje svega što vidite proizvode se na različite načine. Neke od tih boja su objašnjene fizikom, drugi po mojoj oblasti hemije.
Nova studija otkriva da su prve zvezde preplavile univerzum vodom, možda omogućivši nastanak života
Voda je suština života. Svako živo biće na zemlji sadrži vodu u njemu. Zemlja je bogata životom, jer je bogata vodom.
Najstariji otrov za strelu na svetu pronađen u drevnoj kosti od pre 7.000 godina
Arheolozi u 1983. godini iskopavaju pećinu u Južnoj Africi otkrili su neobičnu kost kostiju. Pripadao je neodređenom antilopu i otkriveno je da ima 7000 godina. Rendgenski zraci su otkrili da su tri modifikovane kosti postavljene u šupljinu sržstva.
Identifikovan povećan rizik od toksičnosti za decu sa autizmom
Broj ljudi kojima je dijagnostikovan poremećaj autističnog spektra (ASD) i poremećaj hiperaktivnosti deficita pažnje (ADHD) naglo je porastao poslednjih decenija, a istraživanja nastavljaju da razmatraju faktore uključene u ova stanja.
Novi dokazi sugerišu da su fosili najranijih dinosaurusa možda skriveni u teško dostupnim regionima
Naučnici sa Univerzitetskog koledža London i Muzeja prirodne istorije u Velikoj Britaniji sproveli su novo istraživanje koje dovodi u pitanje trenutno razumevanje porekla dinosaurusa. Prema njihovim saznanjima, najraniji fosili dinosaurusa, koji datiraju pre oko 230 miliona godina, mogli bi biti sahranjeni u nekim od najtežih i najmanje istraženih područja na svetu, poput Amazona i Sahare. Ovo otkriće izaziva nova pitanja o tome gde su tačno nastali prvi dinosaurusi, jer dosadašnji fosilni zapisi, iako vrlo značajni, ne pružaju dovoljno informacija o poreklu „strašnih guštera“ koji su kasnije dominirali planetom.
Astronomi prate misteriozne brze radio rafale do drevne, mrtve galaksije
Brzi radio putevi (frbs) su intenzivni bljeskovi radio svetla koje traju samo u delića sekunde.
Najveći svetski ledeni plak na kursu sudara sa udaljenim ostrvima
Čini se da će se najveći ledeni breg na svetu sudariti sa grupom udaljenih ostrva u južnom Atlantiku, rizikujući bezbednost divljih životinja u regionu poznatom po bogatom biodiverzitetu koji prevazilazi čak i onu na Galapagosu.
Magnetni severni pol se pomera: Vreme za rekalibraciju navigacionih sistema
Magnetni severni pol Zemlje, koji je ključan za navigaciju brodova, aviona i drugih sistema zasnovanih na kompasu, zvanično menja svoj položaj. Ovaj fenomen, koji traje već neko vreme, sada je postao dovoljno značajan da zahteva rekalibraciju globalnih navigacionih sistema, uključujući GPS i kompas. U poslednjih nekoliko decenija, magnetni pol je ubrzao svoje kretanje iz Kanade ka Sibiru, a sada, stručnjaci upozoravaju da je vreme da se ažurira Svetski magnetni model (VMM) kako bi navigacija bila tačna.
Kalifornija u plamenu: Požari postaju nova norma u svetu pod uticajem klimatskih promena
Požari koji divljaju kroz Kaliforniju i šire, uključujući Kolorado, jug Appalachiana i ostrvo Maui, postaju sve češća pojava. Ovaj trend nije ograničen samo na Sjedinjene Američke Države. Slični požari haraju kroz Kanadu, Australiju, Portugal i Grčku. U 21. veku, plamen ne samo da uništava gradove, već stvara dim koji prekriva horizonte širom sveta.
Kina planira postaviti „mašuću“ zastavu na Mesec tokom misije Chang’e 7
Jedno od najčešćih pitanja koje ljudi postavljaju kada se govori o misijama na Mesec je: „Možete li da vidite zastavu koju su astronauti ostavili na Mesecu?“ Iako je odgovor na to pitanje prilično teško da bi bilo moguće videti zastavu sa Zemlje, sama tema zastava na Mesecu nastavlja da izaziva interes, naročito u svetlu novih misija koje planira Kina.
Otkriveni nadzvučni vetrovi na egzoplaneti OSP-127B: Najbrži vetrovi na bilo kojoj poznatoj planeti
Na egzoplaneti OSP-127B, udaljenoj više od 500 svetlosnih godina od Zemlje, otkriveni su nevjerovatno brzi nadzvučni vetrovi koji dostizu brzine od 33.000 kilometara na sat (20.000 milja na sat). Ovi vetrovi čine OSP-127B domaćinom najbržih vazdušnih struja u svemiru, koje premašuju sve slične pojave u našem solarnom sistemu.
Svemirski otpad: Da li je nulta količina moguć cilj?
Problem svemirskog otpada se neće rešiti sam od sebe. Godinama smo bacali limenku na cestu dok nastavljamo da lansiramo više raketa i tereta u svemir.
Ovaj ‘šetajući’ koral se kreće okolo, a mi konačno znamo kako
Kada zamislite koral, on verovatno ne hoda okolo. U stvari, prema većini računa, korali su sjedeći, što znači da su pričvršćeni za površinu svog staništa, često greben izgrađen od kostiju njihovih predaka.
Otkrivena nova vrsta planete različita od svega u našem solarnom sistemu
Predmet koji smo mislili da je pripadao najčešćim kategorijama planete u Galaksiji pokazalo se da je to nešto što nikada ranije nikada ranije nismo videli.