Kako jedna vrsta postaje dve? Ako ste biolog, to je teško pitanje. Konsenzus je da se u većini slučajeva proces specijacije dešava kada pojedinci iz jedne populacije postanu geografski izolovani. Ako ostanu odvojeni dovoljno dugo, gube sposobnost ukrštanja.
Kategorija: Nauka
Studija povezuje strah od sukoba sa promenama stanovništva u neolitskoj Evropi
Od kraja poslednjeg ledenog doba, rast ljudske populacije bio je daleko od jednolikog, umesto toga obeležen je periodima brze ekspanzije praćene naglim padom. Razlozi iza ovih fluktuacija ostaju samo delimično shvaćeni.
Švedska studija istražuje uticaj generativne AI na adolescente sa izazovima u izvršnom funkcionisanju
Od njihovog izdavanja, AI alati kao što je ChatGPT imali su ogroman uticaj na kreiranje sadržaja. U školama i univerzitetima je u toku debata o tome da li ove alate treba dozvoliti ili zabraniti.
Studija otkriva ograničenja za skladištenje CO₂ pod zemljom za borbu protiv klimatskih promena
Istraživanje Imperijal koledža u Londonu otkrilo je ograničenja koliko brzo možemo da povećamo tehnologiju za skladištenje gigatona ugljen-dioksida ispod površine Zemlje.
Kako skromne ćelije u malo poznatom organu upravljaju upalom mozga
Duboko u mozgu, listovi tkiva poznatih kao horoidni pleksus proizvode cerebrospinalnu tečnost (CSF) i deluju kao zaštitna barijera između mozga i CSF. Ali laboratorija Marije Lehtinen, doktorke nauka, u Bostonskoj dečjoj bolnici pokazala je da malo poznati horoidni pleksus čini mnogo više. Na primer, luči faktore koji promovišu zdravlje mozga i CSF i utiču na mozak dok se razvija.
Istraživački tim otkriva ‘nemogući’ jednoćelijski organizam
Poreklo eukariota smatra se jednom od najvećih enigmi u biologiji: prema trenutnoj doktrini, veruje se da su se spojila dva prokariota, takozvani Asgardski arheon i bakterija. Kaže se da se bakterija razvila u mitohondriju. Zahvaljujući svom mitohondriju, ovaj eukariotski predak je imao dovoljno energije da se razvije u složenije ćelije koje su danas poznate.
200 Marsovih meteorita koji su pogodili Zemlju izbačeno je iz samo 5 kratera
Zemlja i Mars se, nadamo se, nikada neće sresti, ali to ne znači da ne mogu da se uključe u mali program razmene. Zahvaljujući često nasilnoj prirodi Sunčevog sistema, materijal koji je odnesen sa Marsa može da probije put preko svemirskog zaliva da bi na kraju udario u Zemlju. (Nejasno je da li je Zemlja uzvratila uslugu.)
Misija Polaris Dawn: Prva komercijalna svemirska šetnja bez profesionalnih astronauta
Misija Polaris Davn privlači veliku pažnju jer će predstavljati prvu svemirsku šetnju komercijalnih svemirskih putnika. Postoji mnogo razloga zašto je ovo značajna misija. Ali, uz njegovu ambiciju dolazi i određeni stepen rizika.
Antidepresivi u vodi: Novo istraživanje pokazuje kako fluoksetin utiče na mužjake gupija
Novo istraživanje pokazuje da čak i niske koncentracije antidepresiva fluoksetina, poznatog kao Prozac, mogu imati štetne posledice na mužjake gupija. Istraživači sa Univerziteta Monash otkrili su da ovaj uobičajeni lek, kada dospe u vodenim ekosistemima, može značajno uticati na fizičko i reproduktivno zdravlje riba.
Najnovija posmatranja Event Horizon teleskopa otkrivaju rekordnu rezoluciju slika supermasivnih crnih rupa
U testnim slikama udaljenih galaksija, niz teleskopa Event Horizon je postigao najveću rezoluciju posmatranja ikada snimljenih sa Zemlje.
Slepe pećinske ribe u Meksiku razvijaju receptore ukusa na licu umesto očiju
U krečnjačkim pećinama ispod meksičke šume, tamnocrna jezera su dom čudnih riba bez očiju sa receptorima ukusa po celom licu.
Obalni gradovi moraju se brže prilagoditi klimatskim promenama, kažu istraživači
Obalni gradovi igraju ključnu ulogu u globalnoj ekonomiji i imaju važne funkcije za društvo u celini. Istovremeno, oni su ozbiljno pogođeni uticajem klimatskih promena. Zato je njihova uloga u globalnoj klimatskoj adaptaciji ključna.
Pesticidi kao glavni uzrok opadanja broja divljih pčela: Studija otkriva zabrinjavajuće trendove
Bilo da šetate kroz baštu, lutate parkom ili jednostavno uživate na otvorenom prostoru u Sjedinjenim Državama, verovatno ćete primetiti pčele kako zuje oko cveća. Dok su medonosne pčele, uvezene iz Evrope u 17. veku za proizvodnju meda, najprepoznatljivije, one nisu jedine pčele na radu. Ako ste pažljiv posmatrač, možda ćete uočiti neke od hiljada manje poznatih, autohtonih vrsta pčela koje ove prostore nazivaju domom.
Neuronaučnici otkrivaju da mala grupa dopaminskih neurona igra ključnu ulogu u kontroli niza ponašanja
Nalaz tima neuronaučnika predvođen McGill-om mogao bi otvoriti vrata novim tretmanima za niz psihijatrijskih i neuroloških poremećaja koji se pripisuju disfunkcijama u specifičnim putevima dopamina.
Kamikaze termiti štite svoju koloniju uz pomoć specijalnog enzima čije su tajne sada otkrivene
Istraživači sa Instituta za organsku hemiju i biohemiju Češke akademije nauka, u saradnji sa kolegama sa Fakulteta za tropsku agronauku Češkog univerziteta prirodnih nauka u Pragu, otkrivaju misterije života termita.
„Alarmantan“ porast smrtonosnih udara groma u Indiji
Klimatske promene podstiču alarmantno povećanje smrtonosnih udara groma u Indiji, ubijajući skoro 1.900 ljudi godišnje u najmnogoljudnijoj zemlji sveta, upozoravaju naučnici.
U šest novih odmetničkih svetova, Veb teleskop pronalazi još tragova rođenja zvezda
Svemirski teleskop Džejms Veb uočio je šest verovatnih odmetnutih svetova — objekata sa planetarnim masama, ali nevezanih za gravitaciju bilo koje zvezde — uključujući najlakši ikada identifikovan sa prašnjavim diskom oko njega.
AI precizno uočava rak i virusne infekcije
Istraživači su razvili veštačku inteligenciju koja može da razlikuje ćelije raka od normalnih ćelija, kao i da otkrije veoma rane faze virusne infekcije unutar ćelija. Nalazi, objavljeni danas u studiji u časopisu Nature Machine Intelligence, otvaraju put poboljšanim dijagnostičkim tehnikama i novim strategijama praćenja bolesti. Istraživači su iz Centra za genomsku regulaciju (CRG), Univerziteta Baskije (UPV/EHU), Međunarodnog centra za fiziku Donostia (DIPC) i Fundacion Biofisica Bizkaia (FBB, koji se nalazi u Institutu Biofisika).
Solarni paneli za NASA-in svemirski teleskop prolaze ključne testove
Solarni štit od sunca NASA-inog rimskog svemirskog teleskopa Nensi Grejs uspešno je završio nedavne testove, signalizirajući da je montaža na putu da bude završena po planu. Paneli su dizajnirani da napajaju i zasjenjuju opservatoriju, omogućavajući sva posmatranja misije i pomažu da se instrumenti ohlade.
Kontrolisanje molekularne elektronike sa krutim molekulima nalik merdevinama
Kako elektronski uređaji postaju sve manji i manji, ograničenja fizičke veličine počinju da remete trend udvostručavanja gustine tranzistora na mikročipovima baziranim na silicijumu otprilike svake dve godine, prema Murovom zakonu. Molekularna elektronika — upotreba pojedinačnih molekula kao gradivnih blokova za elektronske komponente — nudi potencijalni put za nastavak minijaturizacije malih elektronskih uređaja. Uređaji koji koriste molekularnu elektroniku zahtevaju preciznu kontrolu toka električne struje.