Uticaj ljudske aktivnosti na raznolikost ptica na ostrvima: Homogenizacija i pretnja biodiverzitetu

Smešteno istočno od Madagaskara, bogato, vulkansko francusko ostrvo Reunion ponekad se naziva sestrom havajskih vulkana zbog sličnosti njihove klime i geografske prirode. Oni koji poznaju njegovu naizgled netaknutu vegetaciju mogu biti iznenađeni kada saznaju da su polovinu biljaka tamo uneli ljudi, iako su na ostrvo stigle u 16. veku. Pa kako i zašto su neke vrste stigle, a druge ne?

Dalje

Mitohondrije održavaju moždane ćelije u životu: ako im pomognete, to može zaštititi od Parkinsonove bolesti

Godine 1817, britanski lekar po imenu Džejms Parkinson objavio je Esej o tresućoj paralizi, opisujući po prvi put slučajeve neurodegenerativnog poremećaja sada poznatog kao Parkinsonova bolest. Danas je Parkinsonova bolest druga najčešća neurodegenerativna bolest u SAD. Od nje pogađa oko milion Amerikanaca i više od 10 miliona ljudi širom sveta.

Dalje

Naučnici napredovali u potrazi za tamnom materijom

Međunarodni tim od oko 250 naučnika koji rade na eksperimentu LUX-ZEPLIN (LZ) objavio je najnovije rezultate u svojoj dugogodišnjoj potrazi za otkrivanjem tamne materije, misteriozne supstance koja čini oko 85% materije u svemiru. Uprkos naporima, naučnici još uvek nisu uspeli da direktno otkriju ove neuhvatljive čestice, ali su postavili najstrože granice do sada na njihova svojstva, značajno sužavajući opseg mogućih karakteristika koje tamna materija može imati.

Dalje

Novi uvidi u neuronalne arhitekture voćnih mušica osvetljavaju brzo učenje i navigaciju u novim okruženjima

Poznato je da se ponašanje životinja oslanja na transformaciju senzornih informacija u motoričke komande, na koje često utiču unutrašnje potrebe životinje. Dok je kod sisara i drugih velikih životinja ovaj proces podržan složenim moždanim procesima, jednostavnije verzije mogu takođe voditi ponašanje manjih živih organizama, uključujući insekte.

Dalje

Studija otkriva da molekul RNK kontroliše boju krila leptira

Tim međunarodnih istraživača otkrio je iznenađujući genetski mehanizam koji utiče na živopisne i složene šare na krilima leptira. U studiji objavljenoj u Proceedings of the National Academi of Sciences, tim, koji je predvodio Luca Livraghi sa Univerziteta Džordž Vašington i Univerziteta u Kembridžu, otkrio je da molekul RNK, a ne protein kako se ranije mislilo, igra ključnu ulogu u određivanju raspodele crnog pigmenta na krilima leptira.

Dalje

1 21 22 23 24 25 658