Današnji visok biodiverzitet Mediterana, sa brojnim endemskim vrstama, ukazuje na to da je regija nekada bila slična pre Mesinijanske krize, ali je većina tih endemskih vrsta nestala tokom izolacije od Atlantika. Studija naglašava da geološka prošlost Zemlje može pružiti dragocene uvide o tome kako divlji svet reaguje na velike ekološke promene.
Kategorija: Nauka
Uticaj ljudske aktivnosti na raznolikost ptica na ostrvima: Homogenizacija i pretnja biodiverzitetu
Smešteno istočno od Madagaskara, bogato, vulkansko francusko ostrvo Reunion ponekad se naziva sestrom havajskih vulkana zbog sličnosti njihove klime i geografske prirode. Oni koji poznaju njegovu naizgled netaknutu vegetaciju mogu biti iznenađeni kada saznaju da su polovinu biljaka tamo uneli ljudi, iako su na ostrvo stigle u 16. veku. Pa kako i zašto su neke vrste stigle, a druge ne?
Istraga otkriva da je globalno ribarstvo u daleko gorem stanju nego što smo mislili — a mnogi su već propali
Upravljanje ribarstvom zahteva preciznije procene stanja ribljih fondova kako bi se sprečilo dalje iscrpljivanje populacija i očuvao ekosistem okeana. Naučnici i stručnjaci ističu važnost poboljšanja tačnosti modela koji se koriste za procenu zaliha riba kako bi se osigurala održivost ribolova i zaštitila sigurnost hrane za buduće generacije.
Razumevanje kako ljudska aktivnost utiče na zooplankton je od suštinskog značaja za upravljanje i zaštitu jezerske vode
Na slatkovodne ekosisteme utiču ljudske aktivnosti, uključujući klimatske promene, zagađenje i invazivne vrste.
Studija opisuje genetski program regulisan aktivnostima koji leži u osnovi formiranja sinapsi tokom razvoja
Sinapse su spojevi preko kojih neuroni komuniciraju jedni sa drugima ili sa drugim tipovima ćelija. Sinapse se formiraju tokom života osobe, ali se njihova snaga i broj vremenom menjaju, što je fenomen poznat kao sinaptička plastičnost.
Mitohondrije održavaju moždane ćelije u životu: ako im pomognete, to može zaštititi od Parkinsonove bolesti
Godine 1817, britanski lekar po imenu Džejms Parkinson objavio je Esej o tresućoj paralizi, opisujući po prvi put slučajeve neurodegenerativnog poremećaja sada poznatog kao Parkinsonova bolest. Danas je Parkinsonova bolest druga najčešća neurodegenerativna bolest u SAD. Od nje pogađa oko milion Amerikanaca i više od 10 miliona ljudi širom sveta.
Naučnici napredovali u potrazi za tamnom materijom
Međunarodni tim od oko 250 naučnika koji rade na eksperimentu LUX-ZEPLIN (LZ) objavio je najnovije rezultate u svojoj dugogodišnjoj potrazi za otkrivanjem tamne materije, misteriozne supstance koja čini oko 85% materije u svemiru. Uprkos naporima, naučnici još uvek nisu uspeli da direktno otkriju ove neuhvatljive čestice, ali su postavili najstrože granice do sada na njihova svojstva, značajno sužavajući opseg mogućih karakteristika koje tamna materija može imati.
Podaci iz svemirskih sondi pokazuju da Alfvenovi talasi pokreću ubrzanje i zagrevanje solarnog vetra
Proučavajući podatke NASA-ine Parker Solar Probe i ESA Solar Orbiter, međunarodni tim astrofizičara je otkrio da Alfvenovi talasi pokreću ubrzanje i zagrevanje solarnog vetra.
Novi uvidi u neuronalne arhitekture voćnih mušica osvetljavaju brzo učenje i navigaciju u novim okruženjima
Poznato je da se ponašanje životinja oslanja na transformaciju senzornih informacija u motoričke komande, na koje često utiču unutrašnje potrebe životinje. Dok je kod sisara i drugih velikih životinja ovaj proces podržan složenim moždanim procesima, jednostavnije verzije mogu takođe voditi ponašanje manjih živih organizama, uključujući insekte.
Studija otkriva da molekul RNK kontroliše boju krila leptira
Tim međunarodnih istraživača otkrio je iznenađujući genetski mehanizam koji utiče na živopisne i složene šare na krilima leptira. U studiji objavljenoj u Proceedings of the National Academi of Sciences, tim, koji je predvodio Luca Livraghi sa Univerziteta Džordž Vašington i Univerziteta u Kembridžu, otkrio je da molekul RNK, a ne protein kako se ranije mislilo, igra ključnu ulogu u određivanju raspodele crnog pigmenta na krilima leptira.
Novo istraživanje razotkriva ključni problem u dubokom učenju i predstavlja rešenje za kontinuirano učenje
Kroz niz eksperimenata, istraživači su potvrdili prisustvo problema gubitka plastičnosti u dubokom učenju i razvili pristup nazvan „kontinuirano širenje unazad“ koji omogućava modelima da kontinuirano uče i prilagođavaju se novim informacijama. Ovaj pristup otvara vrata novim istraživanjima koja se nadaju rešavanju ovog fundamentalnog izazova.
Lov na retku pticu pokazuje kako nasilje u Ekvadoru ometa istraživanje
Biolog Cezar Garzon je tragao za malim, ugroženim papagajem u južnom Ekvadoru kada je upozoren da bi mogao biti kidnapovan, naglašavajući opasnost za naučnike u zemlji biodiverziteta koja je zahvaćena narko nasiljem.
Život u ruralnim područjima povezan je sa smanjenjem preživljavanja kolorektalnog raka
Pacijenti sa ranim pojavom kolorektalnog karcinoma (EO-CRC) koji žive u ruralnim područjima imaju niže petogodišnje stope preživljavanja od svojih kolega koji žive u urbanim sredinama, prema istraživačkom pismu objavljenom na internetu 28. avgusta u JAMA Netvork Open.
Čudne nove vrste pronađene u toksičnom jezeru mogle bi da otkriju poreklo života
U neverovatno negostoljubivom jezeru, naučnici su otkrili novu sićušnu vrstu koja formira ogromne kolonije. Ova čudna stvorenja imaju neobičan odnos sa drugim mikrobima i mogu čak da daju tragove o poreklu složenog života.
Istraživači otkrivaju zašto meseci u Sunčevom sistemu nemaju prstenove
Imamo puno čudnih meseci u Sunčevom sistemu. Imamo tople mesece i hladne mesece. Ima mesec sa tečnošću i mnogo meseci koji su prašnjavi. Jedna planeta ima mesec od oraha, a druga ima mesece od krompira.
Istraživanje otkriva ključnu ulogu medijalnog prefrontalnog korteksa u učenju strategija izbegavanja
Tokom svog života, životinje formiraju veze između senzornih stimulansa i predviđenih pretnji ili nagrada. Ove asocijacije mogu, zauzvrat, da oblikuju ponašanja životinja, podstičući ih da se angažuju u izbegavajućim ponašanjima (npr. izbegavanje određenih stimulansa i situacija) ili obrnuto, da se na različite načine angažuju sa okolinom.
Šta potopljeni drevni most otkriven u španskoj pećini otkriva o ranom ljudskom naselju
Nova studija koju je vodio Univerzitet Južne Floride bacila je svetlo na ljudsku kolonizaciju zapadnog Mediterana, otkrivajući da su se ljudi tamo naselili mnogo ranije nego što se verovalo. Ovo istraživanje, detaljno opisano u nedavnom izdanju časopisa, Communications Earth & Environment, dovodi u pitanje dugotrajne pretpostavke i sužava jaz između vremenskih linija naseljavanja ostrva širom mediteranskog regiona.
Australijska sauna pomaže u spasavanju žaba od gljivica koje jedu meso
Stotine ugroženih australijskih zelenih i zlatnih žaba zgurane su u sauni, zaštićene od zimske hladnoće u Sidneju.
Obećavajući kandidati za antibiotike otkriveni u mikrobima duboko u Arktičkom moru
Ova studija pruža nadu za pronalazak novih načina borbe protaiv bakterijskih infekcija i otvara vrata ka daljem istraživanju potencijala aktinobakterija kao izvora novih antibiotika.
Inovacije u lečenju raka kroz ciljane bakterijske vakcine
F. nucleatum, oralni anaerob, često je povezan sa kolorektalnim karcinomom i povezan je sa povećanom proliferacijom ćelija raka, metastazama i lošim ishodima lečenja.