Nova otkrića pružaju kvantitativne kriterijume za klasifikaciju društvenih organizacija u ljudskoj istoriji, zajedno sa potencijalnim varijablama koje se mogu empirijski izmeriti za antropologiju, istoriju i arheologiju, prema studiji objavljenoj 3. septembra 2024. u časopisu otvorenog pristupa PLOS Complek Sistems od strane Kenjija. Itao i Kunihiko Kaneko sa Univerziteta u Tokiju, Japan i Univerziteta u Kopenhagenu, Danska (Kaneko) i RIKEN Centra za nauku o mozgu, Japan (Itao).
Kategorija: Nauka
Biljni proteini mogu biti radikalna alternativa super mazivima na bazi ulja
Super-lubrikant bez ulja kreiran od proteina krompira mogao bi utrti put održivom inženjeringu i biomedicinskim aplikacijama, zahvaljujući istraživanju koje je vodio Univerzitet u Lidsu.
Nova studija otkriva ključnu ulogu zanemarenih mišića u dizanju tereta
Tim stručnjaka za sport i vežbe u Velikoj Britaniji, Kataru i Irskoj otkrio je da malo poznata grupa dugih, tankih mišića koji se protežu od kolena do karlice igra mnogo veću ulogu u podizanju teških predmeta nego što se ranije mislilo.
Novo istraživanje menja razumevanje razvoja materijala za skladištenje gasa
Tim naučnika otkrio je da su rani materijali za skladištenje gasa, poznati kao porozni koordinacioni polimeri (PCP) ili metalno-organski okviri (MOF), razvijeni 1997. godine, bili fleksibilniji nego što se prvobitno mislilo. Studija objavljena u časopisu Komunikacioni materijali pokazuje da su prvi PCP-i, pored svoje sposobnosti adsorpcije gasa, zapravo pripadali kategoriji „mekih“ PCP-a — materijala koji menjaju oblik u interakciji sa gasovima, što je ranije smatrano novijom inovacijom.
Zapanjujuća nova mapa u boji otkriva površinu Marsa sa neviđenim detaljima
U julu 2020, kineska misija Tianven-1 stigla je u orbitu oko Marsa, koja se sastoji od šest robotskih elemenata: orbitera, lendera, dve kamere koje se mogu postaviti, daljinske kamere i rovera Zhurong.
Nasukani astronauti izveštavaju o čudnim zvukovima koji dolaze iz Boeingovog Starlajnera
Kapsula Boeing Starliner koja je zahvaćena tehničkim problemima i zbog koje su astronauti privremeno ostali nasukani na Međunarodnoj svemirskoj stanici, uzbunila je astronaute emitujući neke vrlo neobične zvukove u subotu.
Radikalna teorija sugeriše da zemljotresi izazivaju postojanje zlatnih grumenova
Nova otkrića naučnika iz Australije mogla bi da dovedu u pitanje ono što smo mislili da znamo o načinu na koji zlatni grumeni cvetaju u ogromnim grebenima ispod naših nogu.
Misteriozna struktura u obliku ‘krofne’ pronađena skrivena unutar Zemljinog jezgra
Oko 2.890 kilometara ispod naših nogu leži ogromna lopta tečnog metala: jezgro naše planete. Naučnici poput mene koriste seizmičke talase koje stvaraju zemljotresi kao neku vrstu ultrazvuka da „vide“ oblik i strukturu jezgra.
Studija istražuje efekte starenja i seksa na ljudske kortikalne neurone
Poznato je da starenje ima duboke efekte na ljudski mozak, podstičući promene u sastavu ćelija i ekspresiji gena, dok takođe menja aspekte interakcije između gena i faktora životne sredine. Dok su prethodne studije neuronauke ukazale na mnoge molekularne promene povezane sa starenjem, genetski faktori povezani sa uzrastom koji utiču na specifične neuronske populacije i dalje su slabo shvaćeni.
NASA objašnjava misterioznu buku tokom pristajanja Boeingovog Starlinera na ISS
U ponedeljak je NASA objavila detalje o čudnoj buci koju je astronaut Butč Vilmor čuo tokom boravka na Međunarodnoj svemirskoj stanici (ISS) u Boeingovom Starlineru. Prema NASA-inim navodima, zvuk koji je prijavljen tokom subote bio je rezultat povratne informacije iz zvučnika, koja je proizašla iz audio konfiguracije između Starlinera i ISS-a.
Otkriveno je da meksički slepi miš ima fotoluminiscentna stopala
Mali tim zoologa i ekologa sa članovima Instituta de Ecologia i Soluciones Ambientales en Sustentabilidad Ambiental, oba u Meksiku, i Univerziteta Teksas u Ostinu, otkrio je da određena vrsta slepih miševa koja živi u Meksiku ima fotoluminiscentne čekinje na nogama.
Astrofizičar otkriva od čega je prostor zapravo napravljen
Kada pomislite na prostor, šta vam padne na pamet? Da li zamišljate ogromne zgrade, prostrane stadione ili muzeje koje ste nedavno posetili? Iako reč „prostrano“ često sugeriše da postoji mnogo prostora za kretanje, u stvarnosti prostor nije samo prazan. Svemir je ogroman i kontinuirano se širi, ali je ispunjen mnogo više od same praznine.
Gigantski udar asteroida pomerio je osu najvećeg meseca Sunčevog sistema, otkriva studija
Pre oko 4 milijarde godina, asteroid je udario u Jupiterov mesec Ganimed. Istraživač sa Univerziteta Kobe je shvatio da se osa najvećeg meseca Sunčevog sistema pomerila kao rezultat udara, što je potvrdilo da je asteroid bio oko 20 puta veći od onog koji je okončao doba dinosaurusa na Zemlji i izazvao jedan najvećih uticaja sa jasnim tragovima u Sunčevom sistemu.
Studija otkriva kako susedne sinapse koordiniraju svoj odgovor na signale plastičnosti
Istraživači iz Bona i Japana su razjasnili kako susedne sinapse koordiniraju svoj odgovor na signale plastičnosti: Nervne ćelije u mozgu primaju hiljade sinaptičkih signala preko svoje „antene“, takozvane dendritske grane. Trajne promene u sinaptičkoj snazi koreliraju sa promenama u veličini dendritskih bodlji. Međutim, ranije je bilo nejasno kako neuroni sprovode ove promene u snazi u nekoliko sinapsi koje su blizu jedna drugoj i aktivne u isto vreme.
Katalizator na bazi bakra otvara put održivoj proizvodnji amonijaka
Amonijak igra ključnu ulogu u proizvodnji hrane i industrijskom razvoju, sa veličinom globalnog tržišta od približno 175 miliona metričkih tona i tržišnom vrednošću od 67 milijardi dolara. Isto tako, to je nosilac visoke gustine energije, što ga čini ključnim igračem u ekonomiji vodonika u nastajanju.
Seizmički odjeci otkrivaju misterioznu ‘krofnu’ unutar Zemljinog jezgra
Oko 2.890 kilometara ispod naših nogu leži ogromna lopta tečnog metala: jezgro naše planete. Naučnici poput mene koriste seizmičke talase koje stvaraju zemljotresi kao neku vrstu ultrazvuka da „vide“ oblik i strukturu jezgra.
Istraživači razvijaju algoritam neuronske mreže za poboljšanje tehnologije detekcije gasova staklene bašte
Tehnologija apsorpcione spektroskopije lasera sa podesivom diodom (TDLAS) ima značajan potencijal za detekciju gasova staklene bašte, zbog svojih prednosti beskontaktnih merenja u realnom vremenu. Međutim, tehničko usko grlo unakrsne interferencije u spektrima apsorpcije gasa značajno je ograničilo razvoj i primenu ove tehnike u istovremenom merenju višekomponentnih gasova.
Misteriozni talas Mlečnog puta mogao bi biti ožiljak od drevnog sudara
Pogledajte dovoljno pažljivo u uzburkanu maglu gasa i zvezdane svetlosti koja je naša galaksija, i naći ćete tragove nasilnog vaspitanja.
„Kapija pakla“: Ogromna rupa u Sibiru se brzo širi
Ogromna rupa u zemlji otvara zemlju u Sibiru, a fotografije iz svemira pokazuju da brzo raste.
Novo istraživanje otkriva trostruko poreklo modernih Japanaca: Genetska analiza pokazuje kompleksnost migracija
Najnovija genetska studija pruža uzbudljive uvide u poreklo savremenih Japanaca, sugerišući da njihova genetika potiče iz tri različite loze predaka, a ne iz dve kako se prethodno verovalo.