Tim istraživača sa Univerzitetskog medicinskog centra Šlezvig-Holštajn (UKSH) u Kilu, Univerziteta u Kilu i Maks Plankovog instituta za molekularnu genetiku u Berlinu razvio je inovativnu metodu za klasifikaciju tumora mozga u realnom vremenu tokom operacije. Ovaj pristup kombinuje analizu DNK metilacije sa mašinskim učenjem, omogućavajući neurohirurzima da prilagode operativne strategije prema molekularnim karakteristikama tumora.
Kategorija: Nauka
Prekomerna upotreba genetski izmenjenih kultura nanosi ekonomsku štetu
Analiza podataka koja pokrivaju 12 godina i 10 američkih država kukuruza otkriva da poljoprivrednici trpe ekonomski gubitak od prekoračenja genetski inženjeriranog kukuruza dizajniranog za borbu protiv rootvorm štetočina.
Istraživači ispituju ideje kako mozak određuje kretanje
Kada vagate dve moguće akcije, mozak vam mora odlučiti šta da radi i kako to učiniti. Na primer, ako knjiga i šolja sede na strani na strani na stolu, vaš mozak mora da odluči da li želite da pročitate roman ili pijete kafu – odabirom akcije koju treba da odaberete. Vaš mozak takođe treba da shvati da li treba da dosegnete 20 stepeni jedan put za knjigu ili 20 stepeni, drugi način za akciju koja određuje čaše.
Analiza velikog obima identifikuje prilike za smanjenje prenosa hepatitisa B u Africi
Istraživači na Univerzitetu u Liverpoolu obavili su veliku analizu koja proliva svetlost na kritične korake potrebne za borbu protiv vertikalnog prenosa hroničnog virusa hepatitisa B (HBV) u Africi.
Fen povezan sa nenormalnim plasmanom organa i urođenim srčanim oštećenjima
Novo istraživanje KAUST naučnika identifikovalo je da je gen „Ciroz“ odgovoran za pedijatrijske nedostatke srca i zabluda unutrašnjih organa. Nalazi dolaze od rada sa višestrukim institutima širom sveta, uključujući dva univerziteta i dve bolnice u Kraljevstvu. Omogućava nove informacije o narođenim bolestima, koje imaju višu stopu u Saudijskoj Arabiji nego širom sveta.
Nova istraživanja menjaju razumevanje kolektivnog kretanja pustinjskih skakavaca
Nedavna studija objavljena u časopisu Science otkrila je da klasični modeli kolektivnog ponašanja ne mogu objasniti mehanizme koji pokreću rojeve pustinjskih skakavaca, što predstavlja ekološki fenomen koji utiče na živote miliona ljudi širom sveta. Ovo istraživanje pruža novu perspektivu o kognitivnim i senzornim mehanizmima koji leže u osnovi kolektivnog kretanja, izazivajući dugogodišnja uverenja u oblasti ponašanja životinja.
Sadnja miliona stabala u Fritaunu: Klimatska inovacija ili ekonomska strategija?
Od 2020. godine, u glavnom gradu Sijera Leonea, Fritaunu, posađeno je više od milion stabala u okviru projekta „Freetown the Treetown“, koji ima ambiciju da do 2050. godine dostigne 20 miliona stabala. Ova inicijativa se ističe kao inovativan model borbe protiv klimatskih promena, ali i kao ekonomski projekat zasnovan na sistemu ugljeničnih kredita.
Naučnici predviđaju sledeće ledeno doba za 10.000 godina, ali ljudski faktor menja prirodni tok
Počevši pre oko 2,5 miliona godina, Zemlja je ušla u eru obeleženu uzastopnim ledenim uzrastima i interglacijalnim periodima, iz poslednjeg ledenjaka pre oko 11.700 godina. Nova analiza sugerira da se početak sledećeg ledenog doba može očekivati u roku od 10.000 godina.
Društvene inovacije kao ključ prilagođavanja klimatskim promenama
Prilagođavanje klimatskim promenama postaje sve hitnije, a naučnici naglašavaju da tehničke intervencije same po sebi nisu dovoljne. Istraživanja pokazuju da je ključ u razumevanju društvenih faktora koji povećavaju ranjivost ljudi i uvođenju društvenih inovacija koje donose održiva rešenja.
Nova istraživanja otkrivaju ključnu ulogu kvantne mehanike u sudarima molekula metana i zlatnih površina
Kvantna pravila koja oblikovanje molekularnih sudara sada ulaze u fokus, nudeći sveže uvide za nauku hemije i materijala. Kada se molekuli sudaraju sa površinama, odvija se složena razmena energije između molekula i atoma koji sastavlja površinu. Ali ispod ove vrtoglave složenosti, kvantna mehanika, koja ove godine proslavlja svoju stotu godišnjicu, reguliše proces.
Opasni patogeni otporni na antibiotike pronađeni na koži stanovnika staračkih domova
Tim mikrobiologa, genetičara i interne medicine Specijalisti za bolesti kože kože pridruženi sa nekoliko institucija u američkom američkom američkom američkom jeziku otkrili su da se patogeni otporni na antibiotike snose na koži staračkih stanovnika kućišta. U njihovoj studiji objavljenoj u časopisu Priroda, grupa je sakupljala preveze sa kožom od više pacijenata na staračkim domovima u metropolitanskom području u Čikagu.
Dizajniranje satelita za lov na male svemirske ostatke
Univerzitet Fairbanks Scientist učestvuje u američkim državnim naporima da dizajnira satelit i instrumente koji mogu da otkriju prostor za otkrivanje prostora što je male kao i 1 centimetar, manje od polovine inča.
Nova tehnika 3D štampanja otvara put ka regeneraciji tkiva i štampanim organima
Naučnici sa Tehnološkog univerziteta u Ajndhovenu razvili su inovativnu tehniku poznatu kao ksolografija, koja omogućava precizno 3D štampanje živih ćelija. Ova tehnologija, prvobitno korišćena za proizvodnju u svemiru i zubne implantate, sada se prilagođava biomedicinskim primenama. Istraživači veruju da bi ksolografija mogla predstavljati ključni korak ka 3D štampi ljudskih organa, poput bubrega i srčanog tkiva.
Nova tehnika pomera granice fluorescentne mikroskopije: Molekuli razdvojeni na udaljenostima do osam nanometara
Naučnici sa Instituta Mak Planck razvili su inovativnu tehniku koja omogućava razdvajanje molekula na udaljenostima od samo osam nanometara, bez potrebe za uključivanjem i isključivanjem fluorescencije. Ova metoda, nazvana „skeniranje sa minimumom intenziteta“, predstavlja prekretnicu u optičkoj mikroskopiji i mogla bi značajno unaprediti istraživanja u oblasti molekularne biologije, biohemije i medicine.
Previše dobra stvar: kako visoki nivo azota kompromituju imunitet biljaka
Čak i za biljke, može postojati previše dobra stvar. Kada su nivoi azota previsoki, na primer zbog prekomerne oplodnje, biljke postaju podložnije određenim bolestima. Međutim, tačni razlozi još uvek nisu u potpunosti shvaćeni.
Botaničke bašte na prekretnici: Kako zaštititi ugrožene biljke?
Nova studija Univerziteta u Kembridžu otkriva da botaničke bašte širom sveta dostižu maksimalni kapacitet u očuvanju biljnih vrsta i da su potrebne hitne promene kako bi se efikasno odgovorilo na krizu biološke raznolikosti.
Dvojezičnost kod dece ne ometa akademski uspeh, već ga može poboljšati
Više od petine Australijanaca kod kuće govori jezik koji nije engleski, a roditelji često brinu da bi odrastanje u višejezičnom okruženju moglo negativno uticati na školski uspeh njihove dece. Međutim, istraživanja pokazuju da poznavanje više jezika ne samo da ne ometa akademski razvoj, već može i poboljšati rezultate u različitim oblastima.
Kineski rover otkrio dokaze o drevnom okeanu na Marsu
Kineski rover „Džurong“ (Zhurong) pronašao je dokaze koji sugerišu da su obale drevnog okeana nekada postojale na Marsu. Ovi nalazi, objavljeni u časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences (PNAS), predstavljaju prekretnicu u istraživanju crvene planete i potvrđuju teoriju da je Mars nekada bio bogat vodom.
Tajne savezničkih varki: Kako su lažni ciljevi štitili Britaniju od nemačkih bombi
Istraživači Univerziteta Keele otkrili su nove detalje o savezničkim strategijama obmane tokom Drugog svetskog rata, proučavajući tri nekadašnje lokacije lažnih ciljeva u Severnom Staffordshireu. Ove baze, poznate kao „decoi“ lokacije, bile su deo britanske mreže za odvraćanje nemačkih bombardera od ključnih industrijskih centara.
Podvodne kamere otkrivaju tajne mresta koralnog groupera na Pacifiku
Međunarodni tim naučnika istražio je mrest crno-sedlastog koralnog groupera (Plectropomus laevis) u Južnom Pacifiku pomoću podvodnih kamera, pružajući ključne informacije za očuvanje ove ranjive vrste.
