Izrael pojačava napad na južnu Gazu

Izrael pojačava napad na južnu Gazu

Izrael je u subotu gađao mete u južnom pojasu Gaze, intenzivirajući obnovljenu ofanzivu koja je usledila nakon jednonedeljnog primirja sa Hamasom i dajući povod za ponovnu zabrinutost zbog civilnih žrtava.

Najmanje 178 Palestinaca je ubijeno otkako su borbe nastavljene u petak ujutro, iako su Sjedinjene Države pozvale saveznika Izrael da učini sve što je moguće da zaštiti civile.

„Ovo će biti veoma važno u budućnosti“, rekao je državni sekretar Antoni Blinken u petak nakon sastanka sa arapskim ministrima spoljnih poslova u Dubaiju, završavajući svoju treću turneju po Bliskom istoku od početka rata. „To je nešto što ćemo pažljivo razmotriti.“

Izraelski napadi u subotu bili su fokusirani na oblast Kan Iounis u južnoj Gazi, gde je vojska bacala letke dan pre nego što je upozorila stanovnike da napuste.

Međutim, u petak kasno, nije bilo izveštaja o odlasku velikog broja ljudi, prema Ujedinjenim nacijama.

„Nema gde da se ode“, jadao se Emad Hajar, koji je pre mesec dana pobegao sa suprugom i troje dece iz severnog grada Beit Lahije da potraži utočište u Kan Iounisu.

„Proterali su nas sa severa, a sada nas teraju da napustimo jug.

Oko 2 miliona ljudi – skoro celokupno stanovništvo Gaze – stisnuto je na jugu teritorije, gde je Izrael pozvao ljude da se presele na početku rata i od tada je obećao da će produžiti svoj kopneni napad. Pošto nisu u mogućnosti da odu u severnu Gazu ili susedni Egipat, njihov jedini spas je da se kreću unutar područja od 220 kvadratnih kilometara (85 kvadratnih milja).

Kao odgovor na pozive SAD da zaštiti civile, izraelska vojska je objavila onlajn mapu, ali je više učinila da zbuni nego da pomogne.

Ona deli pojas Gaze na stotine numerisanih, nasumično iscrtanih parcela, ponekad preko puteva ili blokova, i traži od stanovnika da saznaju broj svoje lokacije u slučaju eventualne evakuacije.

„U publikaciji se ne precizira gde ljudi treba da se evakuišu“, navela je u svom dnevnom izveštaju Kancelarija UN za koordinaciju humanitarnih pitanja na palestinskoj teritoriji. „Nejasno je kako bi oni koji žive u Gazi pristupili mapi bez struje i usred stalnih prekida telekomunikacija.

Egipat je izrazio zabrinutost da bi obnovljena ofanziva mogla izazvati Palestince da pokušaju da pređu na njegovu teritoriju. U saopštenju kasno u petak, egipatsko ministarstvo spoljnih poslova je navelo da je prisilno premeštanje Palestinaca „crvena linija“.

Očekuje se da će potpredsednica SAD Kamala Haris, koja je u subotu boravila u Dubaiju na klimatskoj konferenciji COP28, izneti predloge sa regionalnim liderima da se „glasovi Palestinaca stave u centar“ planiranja narednih koraka za pojas Gaze nakon sukoba, navodi se u saopštenju. bela kuća. Administracija američkog predsednika Džoa Bajdena naglašava potrebu za eventualnim rešenjem sa dve države, uz koegzistiranje Izraela i palestinske države.

Obnovljena neprijateljstva su takođe povećala zabrinutost za 136 talaca koji su, prema izraelskoj vojsci, i dalje u zatočeništvu Hamasa i drugih militanata nakon što je 105 talaca oslobođeno tokom primirja. Za porodice preostalih talaca, kolaps primirja bio je udarac za nadu da bi njihovi najmiliji mogli biti sledeći nakon nekoliko dana kada su videli druge oslobođene. Izraelska vojska saopštila je u petak da je potvrdila smrt još četiri taoca, čime je ukupan broj poznatih mrtvih porastao na sedam.

Tokom primirja, Izrael je oslobodio 240 Palestinaca iz svojih zatvora. Većina oslobođenih sa obe strane bile su žene i deca.

Rat je počeo nakon napada Hamasa i drugih militanata 7. oktobra, koji su ubili oko 1.200 ljudi, uglavnom civila, na jugu Izraela i zarobili oko 240 ljudi.

Nakon završetka primirja, militanti u Gazi su nastavili da ispaljuju rakete na Izrael, a izbile su borbe između Izraela i militanata Hezbolaha koji su delovali duž njene severne granice sa Libanom.

Stotine hiljada ljudi pobeglo je iz severne Gaze u Kan Junis i druge delove juga ranije tokom rata, što je deo izuzetnog masovnog egzodusa koji je ostavio tri četvrtine stanovništva raseljeno i suočilo se sa široko rasprostranjenom nestašicom hrane, vode i drugih zaliha.

Od nastavka neprijateljstava, nijedan konvoj pomoći ili isporuka goriva nisu ušli u Gazu, a humanitarne operacije unutar Gaze su uglavnom zaustavljene, navodi UN.

Međunarodni komitet spasa, grupa za pomoć koja deluje u Gazi, upozorila je da će povratak borbi „izbrisati čak i minimalno olakšanje“ koje je pružilo primirje i „pokazati katastrofalnim za palestinske civile“.

Sve do početka primirja, više od 13.300 Palestinaca je ubijeno u izraelskom napadu, od kojih su otprilike dve trećine žene i maloletnici, prema Ministarstvu zdravlja Gaze pod kontrolom Hamasa, koje ne pravi razliku između civila i boraca.

Broj putarina je verovatno mnogo veći, pošto su zvaničnici samo sporadično ažurirali broj od 11. novembra. Ministarstvo kaže da se strahuje da je pod ruševinama još hiljade ljudi poginulo.

Izrael kaže da gađa operativce Hamasa i za civilne žrtve okrivljuje militante, optužujući ih da deluju u stambenim naseljima. Izrael je saopštio da je 77 njegovih vojnika ubijeno u kopnenoj ofanzivi na severu Gaze. Tvrdi se da je ubio hiljade militanata, bez pružanja dokaza.