Američka vojska demontira pristanište za humanitarnu pomoć u Gazi zbog izazova i bezbednosnih problema

Američka vojska demontira pristanište za humanitarnu pomoć u Gazi zbog izazova i bezbednosnih problema

Pristanište koje je izgradila američka vojska za prevoz humanitarne pomoći u Gazu biće demontirano i vraćeno kući, okončavajući misiju opterećenu vremenskim i bezbednosnim problemima koji su ograničavali količinu hrane i drugih zaliha koje su mogle stići izgladnelim Palestincima.

Bred Kuper, zamenik komandanta američke Centralne komande, izjavio je na brifingu u Pentagonu da je pristanište postiglo željeni efekat u „operaciji bez presedana“. Dok se američka vojska povlači sa morskog puta za humanitarnu pomoć, postavljaju se pitanja o novom planu Izraela da koristi luku u Ašdodu kao zamenu.

Kritičari su pristanište nazivali budalaštinom od 230 miliona dolara koja nije uspela da obezbedi dovoljno pomoći za zaustavljanje nadolazeće gladi. Američka vojska je, međutim, tvrdila da je služila kao najbolja nada jer je pomoć stizala tokom kritičnog perioda skoro gladi u Gazi i da je dostavljeno blizu 9 miliona kilograma očajnički potrebnih zaliha.

Predsednik Sjedinjenih Država Džo Bajden izrazio je razočarenje što projekat nije uspeo kako se očekivalo. Bajden je rekao: „Razočaran sam što neke od stvari koje sam izneo takođe nisu uspele — kao što je luka koju smo priključili sa Kipra.“

Projekat su od početka kritikovale humanitarne grupe koje su ga osudile kao gubljenje vremena i novca. Američki odbrambeni zvaničnici priznali su da su vremenski uslovi bili gori nego što se očekivalo i da su ograničili dane kada je pristanište moglo da radi. Takođe su izrazili frustraciju zbog nemogućnosti humanitarnih grupa da distribuiraju pomoć koja je prolazila kroz sistem.

Izraelske odbrambene snage i dalje su predstavljale ključni izazov, jer je njihova vojna operacija u Gazi dovela humanitarne radnike u stalnu opasnost. Pristanište je radilo manje od 25 dana nakon postavljanja 16. maja, a humanitarne agencije su ga koristile samo polovinu tog vremena zbog bezbednosnih razloga.

Više od 1.000 američkih vojnika i mornara boravilo je na čamcima uz obalu Gaze, boreći se da održe pristanište u funkciji uprkos lošem vremenu. Operacija je omogućila dostavu dovoljno pomoći da se nahrani 450.000 ljudi za mesec dana, prema Američkoj agenciji za međunarodni razvoj (USAID).

Izraelski ministar odbrane Joav Galant najavio je da će novi pristanište biti uspostavljeno u izraelskoj luci Ašdod kao zamena za američko pristanište. Humanitarne grupe, međutim, smatraju da je pristanište ometanje i tvrde da bi SAD trebalo da izvrše pritisak na Izrael da otvori više kopnenih prelaza.

Humanitarni lideri priznaju da su kopneni prelazi najproduktivniji način za dostavu pomoći u Gazi, ali izraelska vojska često blokira rute i usporava isporuke zbog inspekcija. Više od 278 radnika je ubijeno u sukobu, što je dodatno otežalo humanitarne napore.

Dok Pentagon i vojska razmatraju rezultate pristaništa, postavljaju se pitanja o tome da li su zvaničnici potcenili vremenske izazove i bezbednosne prepreke. Sistem pristaništa, koji upravlja 7. transportna brigada vojske (ekspediciona), pokazao se kao veliki izazov u nepredvidivim uslovima regije Gaze.

Humanitarne grupe su se borile da distribuiraju zalihe, a njihovi napori su naglo stali nakon izraelske vojne racije 8. juna. UN su suspendovale sve isporuke Svetskog programa za hranu dok su sprovele reviziju, a osoblje VFP-a nije delilo pomoć sa pristaništa, već je angažovalo izvođače da prenesu zalihe u skladišta kako se ne bi pokvarile.