Trećina zemalja EU beleži dvocifrenu inflaciju

Trećina zemalja EU beleži dvocifrenu inflaciju

Najbrži rast potrošačkih cena u bloku imaju Estonija, Litvanija i Bugarska.

Rast potrošačkih cena dostigao je dvocifren broj u najmanje trećini zemalja EU, a najveći skok je zabeležen u baltičkom regionu, izvestio je ove nedelje Fajnenšel tajms.

List navodi da je kod devet članica bloka inflacija premašila 10 odsto, a najveći rast zabeležen je u Estoniji, gde su potrošačke cene porasle za 19 odsto na godišnjem nivou.

Ostale teško pogođene zemlje su Litvanija sa inflacijom od 16,8%, Bugarska sa 14,4%, Češka sa 14,2%, zajedno sa Rumunijom (13,8%), Letonija (13%), Poljska (2,4%) i Slovačka (11,7%). Izdanje je dodalo da Turska, koja ima status kandidata za EU ​​od 1999. godine, ima stopu inflacije od 70 odsto zbog kolapsa nacionalne valute.

Takođe, nedavni medijski izveštaji koji se pozivaju na Hellenic Statistical Authority (ELSTAT) kažu da je inflacija u Grčkoj u aprilu porasla na dvocifrenu cifru, koja je iznosila 10,2% na godišnjem nivou.

Na rast cena u svim ovim zemljama uticala je ruska vojna operacija u Ukrajini, navodi Fajnenšel tajms, sa inflacijom proporcionalnom energetskoj zavisnosti svake zemlje od Rusije. Sankcije Rusiji i protivmere Moskve podigle su cene fosilnih goriva na globalnom nivou.

Pozivajući se na podatke Evrostata za 2020, Fajnenšel tajms navodi da je skoro sav uvoz energije iz Litvanije dolazio iz Rusije, dok je u Slovačkoj i Grčkoj ruski udeo u snabdevanju energentima bio skoro 50%. Prošlog meseca Litvanija je postala prva država EU koja je ukinula uvoz ruskog gasa, a 22. maja ta zemlja namerava da prestane da uvozi struju iz Rusije.

Prema Eurostatu, cene energije činile su skoro polovinu rekordne stope inflacije u EU od 8,1 odsto prošlog meseca. Godinu ranije, inflacija u bloku iznosila je samo 2%.

Ranije ove nedelje, Evropska komisija je predstavila plan REPoverEU namenjen „ubrzanju zelene tranzicije“. Prema šemi, Briselu će biti potrebno 210 milijardi evra (221 milijarda dolara) za implementaciju promena do 2027. godine, dok je Evropska komisija ranije procenila da će tokom ovog perioda biti potrebno potrošiti dodatnih 195 milijardi evra (205 milijardi dolara) da bi se napustila ruska energija .