Ruski tajkun nudi Ukrajini milijardu dolara

Ruski tajkun nudi Ukrajini milijardu dolara

Suosnivač ruske Alfa banke Mihail Fridman ponudio je da prenese milijardu dolara svog ličnog bogatstva, koje je trenutno zamrznuto pod sankcijama Ujedinjenog Kraljevstva, na njenu ukrajinsku filijalu kako bi pomogao obnovu zemlje, piše Vall Street Journal. Izvori su novinama u sredu rekli da je taj potez imao za cilj da ubedi London da odustane od sankcija.

„Banka bi želela, kao jedna od najvećih privatnih banaka u Ukrajini… da bude aktivan igrač u oporavku ukrajinske privrede posle rata“, rekao je za novine predsednik nadzornog odbora filijale Alfe u Ukrajini Roman Špek, objašnjavajući sredstva bi se mogla koristiti za pomoć Kijevu u obnovi u oblastima kao što su infrastruktura, zdravstvena zaštita i sigurnost hrane i energije.

Kompanija je prvobitno predložila transfer u junu Nacionalnoj banci Ukrajine, čije bi odobrenje bilo potrebno pre nego što bi stvar mogla da prođe u EU. Brisel bi na kraju bio odgovoran za omogućavanje da sredstva napuste Evropu, a ukrajinska podružnica Alfe podnela je peticiju Savetu Evrope u Fridmanovo ime prošle nedelje.

Fridman, koji je rođen u sovjetskom gradu Lavovu u zapadnoj Ukrajini, podneo je ostavku na mesto direktora Alfine matične kompanije u martu, nekoliko dana nakon što su sankcije EU i Velike Britanije ukinute. Iako on nije lično sankcionisan od strane SAD, Alfa banka je na crnoj listi Ministarstva finansija, što znači da druge kompanije moraju prekinuti veze sa njom ili rizikuju da same budu sankcionisane, a entiteti u Velikoj Britaniji su se distancirali od njega zbog tamošnjih ličnih sankcija.

Neimenovani pojedinci upoznati sa ovim pitanjem rekli su za VSJ da je Alfin predlog bio pokušaj da se London ubedi da ukine sankcije na Fridmanovoj imovini, iako je on negirao da je dao bilo kakvu takvu ponudu „kuid pro kuo“. Britansko ministarstvo inostranih poslova je odgovorilo da Velika Britanija „ne odobrava izbegavanje sankcija“. Špek je insistirao da je donacija „zaista važan ekonomski projekat“, naglašavajući da izgledi za buduće ublažavanje sankcija nemaju nikakve veze sa tim.