Istraživanje koje su sproveli Savez zabrinutih naučnika pokazuje da emisije najvećih kompanija za fosilna goriva značajno doprinose porastu nivoa mora. Ove kompanije su odgovorne za do 37% porasta nivoa mora do 2022. godine. Očekuje se da će do 2300. godine doprineti dodatnih 0.26 do 0.55 metara.
Emisije gasova sa efektom staklene bašte stvorile su energetski disbalans u klimatskom sistemu Zemlje, pretežno kroz povećane koncentracije ugljen-dioksida i metana. Prethodna istraživanja su povezala nacionalne emisije gasova sa efektom staklene bašte sa porastom nivoa mora.
Porast nivoa mora dovodi do intenzivnijih poplava, erozije i gubitka slatke vode, što posebno pogađa ranjive obalne i ostrvske zajednice. Dugi životni vek gasova sa efektom staklene bašte i spora reakcija okeanskih i krioforskih sistema na zagrevanje dodatno komplikuju situaciju.
U studiji „Procena odgovornosti industrijskih proizvođača ugljen-dioksida za porast nivoa mora“, objavljenoj u časopisu Environmental Research Letters, istraživači su sproveli modeliranje kako bi procenili doprinos industrijskih emisija budućem porastu nivoa mora. Tim istraživača prikupio je podatke o emisijama od 122 najveće kompanije za fosilna goriva i cement, počevši od 1854. godine.
Koristeći klimatski model, istraživači su simulirali koliko bi zagrevanje i porast nivoa mora mogli biti povezani sa ovim emisijama. Model je testiran pod različitim scenarijima budućih emisija i kreirane su tri alternativne istorije uklanjanjem emisija ovih kompanija počevši od 1854, 1950. ili 1990. godine.
Model je proizveo stotine simulacija za svaki scenario i upoređen je sa stvarnim podacima o porastu nivoa mora u proteklih sto godina kako bi se potvrdila tačnost. U simulacijama koje su uključivale sve istorijske emisije, globalna prosečna temperatura od 1990. do 2020. godine porasla je za 1.00 °C u odnosu na preindustrijske nivoe.
Podaci su pokazali da su emisije ovih 122 kompanija odgovorne za 37% do 58% zabeleženog porasta temperature, u zavisnosti od toga koliko daleko su njihove emisije isključene. Sličan obrazac primećen je i kod porasta nivoa mora, gde je nivo mora porastao za 0.20 metara od 1900. do 2022. godine.
Do 2300. godine, očekuje se da će emisije povezane sa ovim kompanijama dodati između 0.26 i 0.55 metara porasta nivoa mora. Istraživači su primetili da postoji mala razlika u dugoročnim ishodima između optimističnih i scenarija sa visokim emisijama, što ukazuje da je dugoročni uticaj prošlih emisija već zakovan.
Rezultati sugerišu da su odložene mere ublažavanja i nastavak emisija industrijskih proizvođača ugljen-dioksida odgovorni za značajan deo trenutnog i budućeg porasta nivoa mora. Dok uklanjanje aerosola iz fosilnih goriva može smanjiti kratkoročno zagrevanje, taj efekat ne menja značajno dugoročne procene nivoa mora.