Proizvodnja fosilnih goriva u SAD-u dostiže rekordne visine

Proizvodnja fosilnih goriva u SAD-u dostiže rekordne visine

Sjedinjene Američke Države danas beleže rekordne nivoe proizvodnje nafte i prirodnog gasa, nadmašujući sve druge zemlje u svetu. Iznenađujuće, ove impresivne brojke dolaze uprkos očiglednom kontrastu između retorike i akcija dve glavne administracije koje su upravljale zemljom u poslednjem periodu — Trampove i Bajdenove.

Pod administracijom Donalda Trampa, fosilna goriva su bila u središtu politike, sa agresivnim proširenjem bušenja i opuštanjem ekoloških regulativa. Tramp je otvorio nova zemljišta za bušenje, uključujući delove Arktičkog nacionalnog rezervata i obalna mora, te podržao industriju smanjivanjem ekoloških standarda i ubrzanjem dozvola za energetske projekte. Iako je u jednom trenutku zabranio obalsko bušenje u određenim oblastima zbog političkih pritisaka, njegova administracija je generalno favorizovala proizvodnju fosilnih goriva.

S druge strane, administracija Džoa Bajdena i Kamale Haris stavila je fokus na borbu protiv klimatskih promena i prelazak na čistu energiju. Iako je Bajdenova administracija uvela moratorijum na nove savezne zakupne projekte za naftu i gas, i donela pravila za smanjenje curenja metana, takođe je odobrila velike projekte poput ConocoPhillips Villov na Aljasci. Zakon o smanjenju inflacije iz 2022. godine, koji je deo Bajdenovog plana za klimatske promene, uključivao je i podsticaje za fosilna goriva u kombinaciji sa naporima za smanjenje emisija CO2.

Povećanje proizvodnje nafte i gasa u SAD-u tokom oba mandata može se pripisati različitim faktorima. Tehnološki napredak u hidrauličkom lomljenju i horizontalnom bušenju omogućio je veće i jeftinije pristupe fosilnim gorivima. Takođe, globalni događaji kao što su pandemija COVID-19 i invazija Rusije na Ukrajinu uticali su na dinamiku potražnje i izvoza energije.

U međuvremenu, proizvodnja uglja, koja je dostigla vrhunac 2008. godine, naglo opada, pretežno zbog ekonomskih razloga i prelaska na prirodni gas, koji je postao jeftiniji. Iako su vlade menjale politike, pad proizvodnje uglja i rast proizvodnje obnovljivih izvora doprinose opadajućim emisijama ugljen-dioksida.

I Tramp i Bajden su imali uticaj na sektor fosilnih goriva, ali glavni faktori koji su oblikovali trenutne nivoe proizvodnje uključuju tehnološki napredak, globalnu potražnju i promene u cijenama energenata. Dok se pripremamo za nove izbore, jasna je poruka: američka energetska scena je kompleksna mreža interesa, politika i globalnih pritisaka, u kojoj su administracije samo jedan deo šire slike.