OPEK: Nema alternative ruskoj nafti za EU

OPEK: Nema alternative ruskoj nafti za EU

Sadašnje i buduće sankcije Rusiji mogle bi da izazovu jedan od najgorih šokova u snabdevanju naftom u istoriji, upozorio je generalni sekretar OPEK-a Mohamed Barkindo u ponedeljak zvaničnike EU, dodajući da bi bilo nemoguće nadoknaditi količinu nafte izgubljenu u takvom slučaju. Oko 7 miliona barela ruske nafte dnevno napušta svetsko tržište kao rezultat sankcija i drugih ograničenja ruske trgovine, tvrdi Barkindo.

Zvaničnik OPEK-a je takođe rekao EU da je trenutna nestabilnost na tržištu posledica „nefundamentalnih faktora” van kontrole OPEK-a i da je odgovornost EU da promoviše „realističan” pristup energetskoj tranziciji.

EU je objavila da planira da se pridruži SAD i Velikoj Britaniji u uvođenju embarga na ruske energente. Međutim, za razliku od SAD i Velike Britanije, Evropa većinu svojih zaliha energije uvozi iz Rusije, a stručnjaci upozoravaju da bi pokušaj prekida isporuke mogao imati katastrofalne rezultate. Nemačka posebno očekuje kolaps čitave industrije, dok je čelnik austrijskog energetskog giganta OMV izjavio da bi bilo „nemoguće“ da njegova zemlja odustane od kupovine ruskog gasa.

Dok su SAD obećale da će pojačati i popuniti praznine svojim skupljim izvozom tečnog prirodnog gasa, većina evropskih LNG terminala već radi punim kapacitetom, što znači da ne bi bilo mesta za skladištenje goriva. Druge zemlje su željne da iskoriste krizu kao otvaranje za guranje ka obnovljivim gorivima.

Bez obzira na to, Evropski parlament je prošle nedelje zahtevao trenutni i potpuni embargo na ruski uvoz nafte, uglja, prirodnog gasa i nuklearnog goriva, a očekuje se da će imati značajan negativan uticaj na evropski životni standard ako se sprovede. Neke zemlje, poput Mađarske i Slovačke, jasno su stavile do znanja da planiraju da ignorišu zabranu iz samoodržanja, iako su druge upozorile svoje građane da stegnu kaiš i da se pripreme za mršava vremena koja predstoje.

Nafta i gas nisu jedine robe čije zalihe presušuju usred rata u Ukrajini. Rusija i Ukrajina zajedno proizvode oko trećinu svetskog izvoza pšenice, a obe zemlje su takođe veliki izvoznici suncokretovog ulja i đubriva. Kao rezultat toga, cene hrane su dostigle istorijski maksimum, a mnoge zemlje i nevladine organizacije upozoravaju na nestašicu hrane koja se preti u bliskoj budućnosti.