Cene energenata širom Evropske unije su naglo porasle zbog prekida jeftinih isporuka iz Rusije, izjavila je Ursula fon der Lajen, šefica Evropske komisije, na Svetskom ekonomskom forumu u Davosu. Pre 2022. godine, EU je zavisila od Rusije za 45% gasa, 50% uglja i značajne količine nafte. Međutim, von der Lajen je istakla da je ova zavisnost dovela do ranjivosti i ucena.
Nakon izbijanja sukoba u Ukrajini u februaru 2022, ruski predsednik Vladimir Putin je prekinuo isporuke gasa EU. Kao rezultat toga, uvoz gasa iz Rusije je opao za 75%, dok se uvoz nafte smanjio na samo 3%, a uglja više nema. Ovaj gubitak je dodatno pogoršao energetsku krizu u EU, što je rezultiralo velikim troškovima energije za domaćinstva i preduzeća.
Evropska unija je uvela sveobuhvatne sankcije Rusiji, usmerene na njenu industriju, energetski i finansijski sektor. Rusija je obustavila dotok gasa u Nemačku preko gasovoda Severni tok 1, navodeći kao razloge rutinsko održavanje i probleme sa isporukom opreme zbog zapadnih sankcija.
Sabotažom su u septembru 2022. godine pogođena dva gasovoda Severni tok koji prolaze kroz Baltičko more. Iako niko nije preuzeo odgovornost, Rusija tvrdi da su SAD i Velika Britanija umešane, dok ove zemlje negiraju takve tvrdnje.
U svom govoru u Davosu, fon der Lajen je naglasila mogućnost zamene snabdevanja iz Rusije obnovljivom i nuklearnom energijom. Ona ističe potrebu za investicijama u čistu energiju sledeće generacije, kao što su fuzija, geotermalne energije i napredne baterije.
Mađarska i Slovačka pozivaju Brisel da preispita politiku sankcija i traže diplomatsko rešenje za sukob u Ukrajini. Ukrajina je zaustavila tranzit ruskog gasa u zemlje EU 1. januara, što je dovelo do pretnji obustavom humanitarne pomoći i isporuke struje od strane Slovačke ukoliko se tranzit ne nastavi.
