Lideri EU podeljeni oko ograničenja cene gasa

Lideri EU podeljeni oko ograničenja cene gasa

BRISEL – Lideri Evropske unije u četvrtak su bili podeljeni oko toga da li bi, i kako, blok mogao da uvede gornju granicu cene gasa kako bi obuzdao energetsku krizu izazvanu invazijom ruskog predsednika Vladimira Putina na Ukrajinu i njegovom strategijom da uguši isporuku gasa bloku, preneo je Asošijeted pres.

I, jednom, tradicionalni vozački dvojac EU — Nemačka i Francuska — bili su u suprotstavljenim taborima na dvodnevnom samitu u Briselu, pri čemu je Nemačka izražavala sumnje i odlagala planove za ograničenje cena, dok većina drugih želi da nastavi .

„Naša uloga je da osiguramo da postoji evropsko jedinstvo i da Nemačka bude deo njega“, rekao je francuski predsednik Emanuel Makron. „Nije dobro ni za Nemačku ni za Evropu što se izoluje. Važno je da o predlozima koji su predmet širokog konsenzusa možemo naći jednoglasnost“, rekao je Makron po dolasku na samit.

Njemački kancelar Olaf Šolc rekao je da je svaki spor oko metode, a ne cilja. „Cene gasa, nafte, uglja moraju potonuti; Cene struje moraju potonuti, a to je nešto što zahteva zajednički napor svih nas u Evropi“, rekao je nemački kancelar Olaf Šolc.

Holandija je takođe rekla da se plaši da će zalihe jednostavno doploviti Evropom i otići negde drugde, ako se postavi previsoka granica cena. „Svi žele da cena gasa padne, ali vi želite da budete sigurni da će uvoz gasa i dalje dolaziti“, rekao je premijer Rute.

To je postavilo scenu za teške razgovore za koje je malo verovatno da će biti rešeni do petka popodne, kada je predviđeno da se samit završi.

Na otvaranju samita, potrebu za čvrstim jedinstvom EU u suprotstavljanju Rusiji istakao je ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski, koji se video-konferencijom iz Kijeva obratio 27 nacionalnih lidera, tražeći kontinuiranu pomoć kako bi njegova nacija prebrodila zimu.

Reagujući na ruske napade usmerene na civilnu infrastrukturu i širenje straha kroz gradove dronovima ubicama, Šolc je rekao da su oni bili „ratni zločini“.

„Čak ni takva taktika spaljene zemlje neće pomoći Rusiji da dobije rat. Oni samo jačaju odlučnost i izdržljivost Ukrajine i njenih partnera“, rekao je on u parlamentu u Berlinu.

Predstojeća hladna sezona takođe će biti glavna i centralna tačka u sedištu EU, gde će lideri uključiti svoju sopstvenu vrućinu u razgovorima koji će trajati duboko u noć.

Cene prirodnog gasa izmakle su kontroli tokom leta, jer su zemlje EU pokušavale da nadmaše jedna drugu da popune svoje rezerve za zimu. Sada će lideri EU nastojati da sve više objedinjuju svoje kupovine gasa i možda postave privremeni limit cena kako bi bili sigurni da se pregrejano energetsko tržište ne bi ponovo proganjalo.

Zemlje članice su se već dogovorile da smanje potražnju za gasom za 15 odsto tokom zime. Takođe su se obavezali da će napuniti skladišta gasa do najmanje 80% kapaciteta do novembra i — kao način smanjenja proizvodnje električne energije na gas — smanjiti vršnu potražnju za električnom energijom za najmanje 5%.

Pitanje mogućih ograničenja cena gasa u EU mesecima se stalno pomeralo na političkom dnevnom redu kako se energetski pritisak sve više pojačavao, a 15 zemalja poput Francuske i Italije zalagalo se za tako grubu intervenciju.

I tamo gde je Angela Merkel bila umirujući glas koji je često posredovao u kompromisima tokom svojih 16 godina kao nemački kancelar, njen naslednik Šolc je sada u srcu podele u bloku.

Nemačka i Holandija smatraju da bi tržišne intervencije poput prekomernih ograničenja cena mogle da naškode i dostupnosti prirodnog gasa i podsticajima za vlade i potrošače da ga štede.

Očekuje se da će plan za EU ​​da udruži zajedničku kupovinu gasa i mere za poboljšanje solidarnosti sa zemljama EU koje su najviše povrijeđene rastućim cenama energije dobiti mnogo više podrške, kažu diplomate.

Rusija se sve više oslanja na udare dronovima na energetsku mrežu i civilnu infrastrukturu Ukrajine i seje paniku udarima na ukrajinske gradove, taktiku koju je predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen u sredu nazvala „ratnim zločinima“ i „čistim terorom“.

Diplomate već procenjuju nove sankcije. Ali prijateljstvo mađarskog premijera Viktora Orbana prema Kremlju čini život težim. Iako su prethodne sankcije EU koje su bile usmerene na Rusiju jednoglasno odobrene, sve je teže zadržati Orbana pristankom na izuzeća.

„Svako ko poziva na ublažavanje sankcija Rusiji zbog terora ili pokušava da politički torpeduje mehanizam sankcija ne samo da pokušava da učini da ruski teror prođe nekažnjeno, i ne samo da izdaje sećanje na žrtve terora, već čini i čitavu Evropu. Zajednica zavisi od najantievropskije sile u savremenom svetu“, rekao je Zelenski.