Nivo duga u Velikoj Britaniji skočio na 60-godišnji maksimum

Nivo duga u Velikoj Britaniji skočio na 60-godišnji maksimum

Državni dug Velike Britanije iznosi 100 odsto godišnje ekonomske proizvodnje zemlje i na najvišem je nivou od 1960-ih, otkrio je u petak Kancelarija za nacionalnu statistiku (ONS).

Državno zaduživanje je u avgustu poraslo na 13,7 milijardi funti (18,2 milijarde dolara), što je jednako godišnjoj vrednosti ukupne ekonomske proizvodnje, navodi ONS.

„Zaduživanje je poraslo za preko 3 milijarde funti prošlog meseca u odnosu na broj iz 2023. i bilo je treće najveće zaduživanje u avgustu u istoriji“, rekao je glavni ekonomista ONS-a Grant Ficner.

Podaci odražavaju alarmantno stanje javnih finansija koje su ostavili konzervativci, rekao je glavni sekretar Trezora Daren Džons. On je upozorio da će Laburistička partija morati da donese „teške odluke“ da obnovi ekonomiju.

„Kada smo došli na funkciju, nasledili smo privredu koja nije radila za radne ljude. Današnji podaci pokazuju najveće zaduživanje u avgustu u istoriji, van pandemije. Dug je 100% BDP-a, najviši nivo od 1960-ih“, rekao je on.

Državni dug je narastao tokom globalne finansijske krize 2008. godine, a zatim ponovo tokom pandemije Covid-19. Slab privredni rast od tada je takođe doprineo povećanju deficita.

Fiskalna pozicija Velike Britanije i dalje je „izazovna“ i mogla bi da se „još pogoršava tokom ostatka godine“, kaže Matt Svannell, glavni ekonomski savetnik EI Item Cluba.

„Vlada će verovatno morati da poveća potrošnju u narednih nekoliko meseci, zbog kombinacije prihvatanja preporuka za veća povećanja plata od platnih odbora u javnom sektoru i prekoračenja troškova rada u nizu vladinih odeljenja“, rekao je on.

Rejčel Rivs, kancelarka blagajne, ranije je upozorila da će porezi porasti u oktobarskom budžetu – isključujući, međutim, povećanje stopa prihoda, poreza na korporacije i poreza na dodatu vrednost.

U avgustu, Reeves je najavila da će ukinuti plaćanje zimskog goriva koje je uveo bivši britanski premijer Riši Sunak na vrhuncu krize troškova života, odložiti planove za reformu socijalne zaštite i smanjiti investicije u puteve, železnicu i bolnice kao deo plana za smanjenje zaduživanja.