Nemački ministar finansija poziva EU da obuzda javnu potrošnju

Nemački ministar finansija poziva EU da obuzda javnu potrošnju

Odluka EU da suspenduje pravila o deficitu i dugu na još godinu dana nije izgovor za države članice da istraju sa labavim politikama potrošnje, rekao je nemački ministar finansija Kristijan Lindner, pozivajući na veću fiskalnu disciplinu.

„Činjenica da su države članice sada u mogućnosti da odstupe od Pakta o stabilnosti i rastu ne znači da bi to trebalo da urade“, rekao je Lindner za Fajnenšel tajms.

Pakt stabilnosti i rasta, koji sadrži fiskalna pravila EU, stavljen je na čekanje u ranoj fazi pandemije Covid-19 pošto je ekonomska proizvodnja u Evropi pala.

Evropska komisija je očekivala da će ponovo nametnuti pravila početkom sledeće godine, pošto je počeo ekonomski oporavak nakon pandemije. Ali rat u Ukrajini i posledični skok cena energije naveli su Brisel da produži suspenziju za još godinu dana.

Govoreći na marginama sastanka ministara finansija G7 u gradu Kenigsvinteru na Rajni ove nedelje, on je nagovestio da bi zemlje članice EU trebale da uzmu list iz nemačke knjige.

„Nećemo iskoristiti opštu klauzulu o izbegavanju, [ali] ćemo se vratiti na našu kočnicu državnog duga, koja je usidrena u našem ustavu“, rekao je on, misleći na strogi nemački limit za deficite.

Pakt, koji ima za cilj da zadrži zaduživanje država članica pod kontrolom, predviđa da javni dug ne bi trebalo da pređe 60 odsto bruto domaćeg proizvoda, a budžetski deficit ne bi trebalo da bude veći od 3 odsto.

Neke države članice se zalažu za reformu, rekavši da određene vrste strateške državne potrošnje — kao što su ulaganja u odbranu ili ublažavanje klimatskih promena — treba da imaju preferencijalni tretman.

Ali Lindner je jasno stavio do znanja da se tome protivi i upozorio da se suspenzija ne tretira kao prilika da se preispita ceo pravilnik EU. „Odluku o produženju klauzule o izbegavanju ne treba posmatrati kao presedan ili uvod u reformu fiskalnih pravila“, rekao je on.

On je priznao da postoji prostor za „više fleksibilnosti“ u načinu na koji se primenjuju, ali je insistirao da je EU potreban „dugoročni pouzdan put ka smanjenju državnog duga . . . U smislu našeg krajnjeg cilja treba da postanemo čvršći, a ne mekši”.

Uz rast inflacije u grupi vodećih ekonomija G7, Lindner je tvrdio da je potrebna brza akcija da bi se vratila makroekonomska stabilnost i ono što je opisao kao „neutralni fiskalni stav“.

„Postoji stvarna opasnost od stagflacije“, rekao je on. „Zbog toga moramo hitno delovati.

Lindner, lider liberalnih i pro-poslovnih Slobodnih demokrata, ima reputaciju fiskalnog jastreba, iako sa jakim proevropskim simpatijama. On je vatreni zagovornik što bržeg vraćanja na dužničku kočnicu.

Često je upozoravao da su neke zemlje u Evropi nagomilale previše dugova tokom krize Covid-19 i da sada moraju da ulože napore da poprave svoje javne finansije, posebno u kontekstu rastuće inflacije u evrozoni.

„Ako pogledate podatke, videćete da moramo da prekinemo našu ekspanzivnu fiskalnu politiku i prestanemo da intervenišemo u tržišnoj ekonomiji sa ovim velikim državnim programima potrošnje“, rekao je on. „Moramo da smanjimo naše budžetske deficite i . . . šaljite signale na strani ponude za veći rast.“

Lindner je takođe rekao da se protivi tome da EU poveća novi dug kako bi pokrila finansijske potrebe Ukrajine, u skladu sa fondom EU za sledeću generaciju od 800 milijardi evra, koji je osmišljen da pomogne državama članicama da se obnove od ekonomske krize izazvane pandemijom.

„To je bila jednokratna odluka“, rekao je on. „Nemačka ne podržava ideju da se ponovi zajedničko izdavanje duga.

On je napravio razliku između poziva na novu rundu zajedničkog zaduživanja i 9 milijardi evra finansijske pomoći o kojoj EU raspravlja Ukrajini, opisujući ovo drugo kao „drugačije sredstvo koje smo koristili u prošlosti, zasnovano na nacionalnim garancijama koje su tada koristi za zajedničku podršku trećim zemljama”.

Lindner se takođe dotakao predloga da glavni gradovi EU treba da razmotre zaplenu ruskih zamrznutih deviznih rezervi kako bi pokrili troškove obnove Ukrajine posle rata, koji je ranije ovog meseca izneo Žozep Borel, visoki predstavnik EU za spoljnu politiku.

Rekao je da je Nemačka „otvorena“ za tu ideju, ali „još treba da shvatimo pravna pitanja i posledice po međunarodni poredak zasnovan na pravilima“.

Lindner je, međutim, rekao da je protiv zaplene privatne imovine ruskih oligarha. „Zemlje zasnovane na vladavini prava garantuju privatnu svojinu“, rekao je on. „Prepreke za konfiskaciju su veoma visoke.“

Predložio je da privatne aktere poput oligarha treba ubediti da „doprinesu reparacijama za Ukrajinu, na dobrovoljnoj osnovi“. „Trebalo bi da postoji politička diskusija o tome . . . čiji bih želeo da budem deo“, rekao je on.