Svetska banka: Više sredstava za rešavanje klimatskih promena

Svetska banka: Više sredstava za rešavanje klimatskih promena

VAŠINGTON – Svetska banka nastoji da značajno proširi svoje kreditne kapacitete za rešavanje klimatskih promena i drugih globalnih kriza i pregovaraće sa akcionarima uoči sastanaka u aprilu o predlozima koji uključuju povećanje kapitala i nove instrumente zajma, navodi se u saopštenju „mapa puta evolucije“ koju je Rojters video u ponedeljak.

Dokument sa mapom puta – poslat vladama akcionara – označava početak procesa pregovora o promeni misije i finansijskih resursa banke i udaljavanju od modela pozajmljivanja specifičnih za zemlju i projekte koji se koristio od njegovog stvaranja na kraju Drugog svetskog rata.

Uprava Svetske banke ima za cilj da ima konkretne predloge za promenu svoje misije, operativnog modela i finansijskih kapaciteta spremnih za odobrenje od strane zajedničkog Odbora za razvoj Svetske banke i Međunarodnog monetarnog fonda u oktobru, navodi se u dokumentu.

Portparol Svetske banke je rekao da dokument ima za cilj da pruži detalje o obimu, pristupu i vremenskom rasporedu za evoluciju, sa redovnim ažuriranjima za akcionare i odlukama kasnije tokom godine.

Zajmodavac za razvoj će istražiti opcije kao što su potencijalno novo povećanje kapitala, promene u svojoj strukturi kapitala kako bi se otključalo više kredita i novi finansijski instrumenti kao što su garancije za kredite privatnog sektora i drugi načini za mobilizaciju više privatnog kapitala, navodi se u dokumentu.

Ali Grupa Svetske banke (GSB) nije spremna da se povinuje zahtevima nekih neprofitnih organizacija da odustanu od svog dugogodišnjeg najvišeg kreditnog rejtinga kako bi povećala kreditiranje, navodeći: „Uprava će istražiti sve opcije koje povećavaju kapacitet GSB dok održavanje AAA rejtinga subjekata GSB“.

Američka ministarka finansija Dženet Jelen pozvala je Svetsku banku i druge da preurede svoje poslovne modele kako bi podstakli kreditiranje i iskoristili privatni kapital za finansiranje investicija koje šire koristi svetu, kao što je pomoć zemljama sa srednjim prihodima da pređu sa energije na ugalj.

Portparol američkog ministarstva finansija odbio je da komentariše dokument Svetske banke.

Banka je saopštila da predlozi koji se razmatraju uključuju veće zakonske limite pozajmljivanja, niže zahteve između kapitala i zajma i korišćenje kapitala koji se može opozvati – novca koji su založile, ali nisu uplatile vlade članica – za kreditiranje.

Stručnjaci za razvoj kažu da bi ova promena u velikoj meri povećala iznos kredita u poređenju sa sadašnjom strukturom kapitala, koja koristi samo uplaćeni kapital.

„Izazovi sa kojima se svet suočava zahtevaju ogroman korak u podršci međunarodne zajednice“, navodi banka u dokumentu. „Da bi GSB nastavila da igra centralnu ulogu u razvoju i finansiranju klimatskih promena, biće joj potrebni usaglašeni napori i akcionara i menadžmenta kako bi se povećao kapacitet finansiranja Svetske banke.“

Dokument mape puta upozorava da bi povećanje kreditiranja za klimatske promjene, zdravstvenu zaštitu, sigurnost hrane i druge potrebe moglo zahtijevati povećanje kapitala kako bi se podstakli kapaciteti Svjetske banke za kreditiranje sa srednjim prihodima, Međunarodne banke za obnovu i razvoj ( IBRD).

Povećanje kapitala IBRD-a od 13 milijardi dolara u 2018. „bilo je dizajnirano da bude pripremljeno za jednu krizu srednje veličine u deceniji, a ne za višestruke krize koje se preklapaju“, uključujući pandemiju COVID-19, rat u Ukrajini i efekte ubrzanja klimatskih promena, navodi se u dokumentu. rekao. IBRD-ovi krizni tampon će verovatno biti iscrpljeni do sredine 2023. godine, navodi se u saopštenju.

Druga opcija, prema mapi puta, jeste da zemlje akcionari Svetske banke pojačaju periodične doprinose fondu zajmodavca za najsiromašnije zemlje sveta, Međunarodnom udruženju za razvoj (IDA), koji su poslednjih godina opali uprkos povećanim potrebama.

Mapa puta takođe nudi opciju stvaranja novog fonda za koncesione kredite za zemlje sa srednjim prihodima koji bi se fokusirao na globalna javna dobra i koji bi po strukturi bio sličan IDA-i, sa redovnim dopunama sredstava koje bi bilo odvojeno od strukture kapitala banke.

„Takav fond može privući donatorske bilateralne resurse odvojeno od budžetskih linija akcionara koji podržavaju GSB, i potencijalno uključiti donatore izvan akcionara“, kao što su privatne fondacije, saopštila je banka.

Banka je saopštila da će evolucija njene misije povećanja kreditiranja za klimu uz održavanje dobrih razvojnih rezultata zahtevati dodatno osoblje i budžetska sredstva, koja su realno smanjena za 3% u poslednjih 15 godina.