Dolar dostigao najniži nivo za dva meseca pre podataka o inflaciji u SAD

Dolar dostigao najniži nivo za dva meseca pre podataka o inflaciji u SAD

Opklade na snažno usporavanje podataka o inflaciji u SAD kasnije su dovele do toga da su trgovci u sredu gurnuli dolar na najniži nivo u dva meseca i pogurali akcije i troškove zaduživanja na tržištu obveznica treći dan zaredom.

Ekonomisti koje je anketirao Rojters očekuju da će inflacija potrošačkih cena u SAD u junu usporiti na 3,1% sa 4% u maju, što bi moglo biti dovoljno da ubedi Federalne rezerve da prekine svoja agresivna povećanja kamatnih stopa – ako ne ovog meseca, barem uskoro. (USCPNI=ECI)

Glavne evropske berze otvorile su se za 0,7% više, ponovo predvođene visokotehnološkim sektorom, a MSCI-jev glavni svetski indeks u 47 zemalja (.MIVD00000PUS) je porastao za punih 20% u odnosu na najniže vrednosti izazvane povećanjem kamatnih stopa u oktobru.

Tržište valuta se takođe kretalo. Nizak nivo dolara (.DKSI) značio je da je zabeležio najduži gubitak od marta. Jen se vratio iznad 140 i sterling je dostigao 15-mesečni maksimum pošto je Banka Engleske saopštila da se Velika Britanija nosi sa višim kamatnim stopama. /FRKS

„Izgleda da rizična sredstva, kao i obično, izvlače najbolje iz svega što se dešava. rekao je James Athei, investicioni direktor i menadžer fonda Abrdn u Londonu.

Za podatke o indeksu potrošačkih cena, osnovno očitavanje koje uklanja nestabilne elemente kao što su cene energije, biće najvažnije za tržišta, dodao je on.

„Ako ne odaje utisak o trenutnom prestanku ovih cenovnih pritisaka, mogli bismo da vidimo preokret nekih od ovih novijih tržišnih poteza“, rekao je Athei, poput oporavka jena i pada kratkoročnih američkih obveznica prinosi.

Očekuje se da će ta osnovna stopa opasti treći mesec na 5% sa 5,3%, prema anketi Rojtersa, iako je to više nego dvostruko od cilja Fed-a od 2%.

Tržišta određuju cene sa 92% šanse za povećanje Fed-a za 25 baznih poena kasnije ovog meseca, pokazao je CME FedVatch alat, ali ostaje sumnja u dalje povećanje nakon toga.

Pokreti od srede doveli su do pada prinosa na obveznice evrozone za nekoliko centimetara, pri čemu je desetogodišnji prinos Nemačke pao na 2,62%, nakon što je u ponedeljak dostigao četvoromesečni maksimum od 2,679%. Prinosi američkih državnih obveznica takođe su bili nešto niži, a prinos 10-godišnjeg trezora sada iznosi 3,95%.

Stratezi kompanije Sako Markets rekli su da će trgovci verovatno nastaviti da održavaju kvote za podizanje stopa u septembru i novembru niskim ako se osnovna stopa inflacije uspori kako se očekivalo.

Pažnja investitora će takođe biti usmerena na Banku Kanade, a analitičari očekuju drugo uzastopno povećanje kamatne stope za četvrtinu poena na njenom predstojećem sastanku.

Centralna banka je u junu podigla svoju prekonoćnu stopu na 22-godišnji maksimum od 4,75% nakon petomjesečne pauze, rekavši da monetarna politika nije dovoljno restriktivna. Zatim je rečeno da će dalji potezi zavisiti od ekonomskih podataka.

Govor guvernera Banke Engleske Endrua Bejlija takođe je bio na listi posmatrača, iako će se ovde raditi o finansijskoj stabilnosti, tako da može imati mali uticaj na očekivanja od monetarne politike.

„Veliki dugotrajni strah među centralnim bankama je da što je duže potrebno da se obori inflacija, veći je rizik da ona postane ukorenjena“, rekao je glavni ekonomista Betashares-a Dejvid Basaneze u belešci.

Preko noći u Aziji, australijski indeks S&P/ASKS 200 (.AKSJO) porastao je 0,4%, dok je jen koji je odskočio srušio japanski Nikkei (.N225) za 0,8%.

Hongkonški indeks Hang Seng (.HSI) porastao je za 1%, dok su kineske akcije bluechipa (.SSEC) pale za 0,7% pošto su tamošnje tehnološke akcije pale za 2,5% usled obnovljene zabrinutosti oko stava Pekinga prema sektoru.

U Sjedinjenim Državama, budućnost je kasnije ukazivala na viši početak Volstrita. Zarada u drugom kvartalu počinje da se kreće ove nedelje, a banke teške kategorije JPMorgan (JPM.N), Citigroup (C.N) i Vells Fargo (VFC.N) pokreću stvari kao i obično.

Očekuje se da će banke sa Volstrita sveukupno izvesti veće profite jer su sve veće otplate kamata nadoknadile pad u sklapanju poslova.

Na tržištu valuta, dolarski indeks (.DKSI) je pao za 0,25% na 101,47 kako je Evropa krenula svojim korakom.

Nastavak rasta jena doveo ga je do 139,59 za dolar i značio da je porastao za skoro 4% sa sedmomesečnog minimuma od 145,07 prošlog meseca, nivoa koji je trgovce stavio na oprez zbog moguće intervencije japanskih vlasti. /FRKS

Novozelandski dolar je porastao za 0,26% u nestabilnom trgovanju nakon što je centralna banka zemlje zadržala kamatne stope na nepromenjenim 5,50%. Evro je porastao na 1,1027 dolara, funta je dostigla 1,2970 dolara, dok je švajcarski franak dostigao 2-1/2 godišnji maksimum od 0,8765.

Među robama, fjučersi na naftu Brent su porasli za 0,4% na 79,70 dolara po barelu, američka nafta je porasla 0,3% na 75,07 dolara, a zlato je poraslo na skoro tronedeljni maksimum od 1.934,5 dolara za uncu.