Azijska tržišta su uglavnom niža zbog zabrinutosti oko rusko-ukrajinskog rata

Azijska tržišta su uglavnom niža zbog zabrinutosti oko rusko-ukrajinskog rata

Azijske akcije su u utorak uglavnom zabeležile pad, uprkos rastu na Volstritu, dok su investitori reagovali na eskalaciju sukoba u Ukrajini i povećanu neizvesnost na globalnim tržištima.

U Japanu, Nikkei 225 je pao za 0,5% na 38.242,35 poena, usled trgovinskog deficita koji je zemlja zabeležila četvrti mesec zaredom. Slab jen i visoke cene energije podstakli su rast troškova uvoza, dok je izvoz porastao za 3,1% u odnosu na prethodnu godinu.

Kineski Hang Seng oslabio je za 0,1% na 19.641,05 poena, dok je Shanghai Composite porastao za 0,6% na 3.364,54 poena. Kineska centralna banka zadržala je kamatne stope na zajmove na nepromenjenom nivou nakon prošlomesečnog smanjenja.

U Australiji, S&P/ASKS 200 indeks pao je za 0,5%, dok je južnokorejski Kospi porastao za 0,7%.

Na američkim berzama, S&P 500 je porastao za 0,4%, dok je Nasdaq dobio 1% vrednosti, zahvaljujući rastu akcija kompanije Nvidia za 4,9% uoči objave poslovnih rezultata. Dow Jones je, međutim, oslabio za 0,3%, jer su mešoviti rezultati u maloprodaji i građevinskom sektoru uticali na sentiment.

Akcije kompanije Walmart porasle su za 3% nakon što je trgovac premašio prognoze za profit i prihode, dok je Lowe’s zabeležio pad od 4,6% uprkos dobrim rezultatima, zbog slabijih podataka iz građevinskog sektora.

Cene nafte su ostale gotovo nepromenjene – američka sirova nafta iznosi 69,21 dolara po barelu, dok je nafta Brent na 73,26 dolara.

Cena zlata porasla je za 0,6% usled pojačane potražnje za sigurnim ulaganjima, dok su prinosi na desetogodišnje američke obveznice pali na 4,39%, što ukazuje na povećanu zabrinutost investitora zbog globalnih rizika.

Na valutnim tržištima, dolar je ojačao prema jenu, dostigavši 155,06 jena, dok je evro blago oslabio na 1,0590 dolara.

Investitori pažljivo prate eskalaciju sukoba između Rusije i Ukrajine, nakon što je Ukrajina ispalila rakete većeg dometa na ruske ciljeve, dok je ruski predsednik Vladimir Putin snizio prag za upotrebu nuklearnog oružja. Ove tenzije doprinele su povećanju interesovanja za sigurnija ulaganja, poput državnih obveznica i zlata.