Studija povezuje prekomernu upotrebu antibiotika sa teškim neželjenim efektima COVID-19

Studija povezuje prekomernu upotrebu antibiotika sa teškim neželjenim efektima COVID-19

Česta i raznovrsna upotreba antibiotika može biti povezana sa razvojem težih ishoda nakon infekcije COVID-19, uključujući smrt, pokazala je studija koju su vodili naučnici Univerziteta u Mančesteru.

Nalazi objavljeni u eClinicalMedicine deluju kao upozorenje protiv prekomerne upotrebe antibiotika kod ljudi.

Tim, koji je uključivao i istraživače sa univerziteta Oksford i Lids, bio je prvi koji je istražio kako na ozbiljnost bolesti COVID-19 utiče prethodna upotreba antibiotika.

Istraživački tim je otkrio:

NHS OpenSAFELI platforma, bezbedna softverska platforma otvorenog koda za analizu elektronskih zdravstvenih kartona, omogućila je istraživačima da integrišu primarnu i sekundarnu zaštitu, COVID-19 test i podatke o registraciji smrti od februara 2020. do decembra 2021.

Uzorak je uključivao 0,67 miliona pacijenata od 2,47 miliona pacijenata sa nedavnom infekcijom COVID-19 koji ispunjavaju uslove.

Od 0,67 miliona, 98.420 pacijenata je primljeno u bolnice, 22.660 je umrlo i prepisano je 55 jedinstvenih antibiotika.

Istraživači su identifikovali slučajeve prema različitoj težini ishoda COVID-19 i formirali su pet grupa, na osnovu broja prethodnih trogodišnjih recepata za antibiotike kako bi ukazali na učestalost prethodnog izlaganja antibioticima.

Svaka grupa je dalje podeljena na osnovu broja različitih tipova antibiotika kojima je pacijent bio propisan.

Ko-glavni istraživač profesor Tjeerd van Staa sa Univerziteta u Mančesteru rekao je: „Naša studija je pružila dokaze da su pacijenti koji su ranije koristili antibiotike imali veću vjerovatnoću da dožive teške ishode COVID-19, uključujući prijem u bolnicu, pa čak i smrt.

„Pored toga, takođe smo pronašli vezu između broja različitih prethodnih tipova antibiotika i prijema u bolnicu u vezi sa COVID-19.

„Jedno potencijalno objašnjenje može biti da česta upotreba antibiotika povećava verovatnoću da se pacijenti zaraze virusima ili bakterijama, što dovodi do povećane osetljivosti na štetne posledice infekcije.

„Literatura takođe pokazuje da tretman antibiotikom takođe može da promeni mikrobiotu creva, što može uticati na metaboličku i imunološku funkciju.

„Dok će se u većini situacija crevna mikrobiota oporaviti nakon prekida kursa antibiotika, česta upotreba antibiotika može ozbiljnije uticati na otpornost mikrobioma creva.“

Ko-glavni istraživač dr Viktorija Pejlin sa Univerziteta u Mančesteru rekla je: „Postoji malo dokaza koji ukazuju na to da je ponovljena povremena izloženost antibioticima efikasna u smanjenju komplikacija povezanih sa infekcijom. Zaista, sve je više dokaza da to može biti nesigurno.“

„Zbog toga mora biti više svesti o uticaju dugotrajnog izlaganja antibioticima i njegovim štetnim ishodima. Mi bismo obeshrabrili redovno i neselektivno propisivanje ovih lekova za samoograničavanje infekcija.

„Uobičajene smernice za infekcije u Engleskoj, koje je razvio Nacionalni institut za zdravlje i izvrsnost, fokusiraju se na lečenje prve epizode ​​infekcije.

„Oni ne daju smernice oko ponovljene upotrebe antibiotika i rizika pacijenata od razvoja rezistencije.

„Smernice za propisivanje antibiotika takođe treba da jasno ocrtaju moguće štetne posledice po pacijenta od upotrebe antibiotika za samoograničavanje bakterijskih infekcija. Personalizovani letci za pacijente treba da budu obezbeđeni koji naglašavaju ove rizike i rizike da bakterije pacijenta razviju rezistenciju na antibiotike.“