Rutinski laboratorijski testovi nisu pouzdan način da se dijagnostikuje dugotrajni COVID, otkriva studija

Rutinski laboratorijski testovi nisu pouzdan način da se dijagnostikuje dugotrajni COVID, otkriva studija

Studija koju podržava Nacionalni institut za zdravlje (NIH) otkrila je da rutinski laboratorijski testovi možda neće biti korisni u postavljanju dijagnoze dugotrajnog COVID-a za ljude koji imaju simptome ovog stanja. Studija, deo NIH-ove inicijative Istraživanje COVID-a za poboljšanje oporavka (NIH RECOVER) i objavljena u Annals of Internal Medicine, naglašava koliko izazovno može biti identifikovanje i dijagnosticiranje nove bolesti kao što je dugotrajni COVID.

„Naš izazov je da otkrijemo biomarkere koji nam mogu pomoći da brzo i precizno dijagnostikujemo dugi COVID kako bismo osigurali da ljudi koji se bore sa ovom bolešću dobiju najprikladniju negu što je pre moguće“, rekao je David Gof, dr, dr, direktor odeljenja kardiovaskularnih nauka na Nacionalnom institutu za srce, pluća i krv NIH-a. „Dugi simptomi COVID-a mogu sprečiti nekoga da se vrati na posao ili u školu, a mogu čak i učiniti svakodnevne zadatke opterećenjem, tako da je sposobnost brze dijagnoze ključna.

Dugi COVID obuhvata širok spektar simptoma i zdravstvenih stanja koji traju mesecima ili godinama nakon infekcije SARS-CoV-2, virusom koji izaziva COVID-19. Do danas nisu pronađeni validirani klinički biomarkeri dugog COVID-a, tako da dijagnoza stanja trenutno zahteva prikupljanje detaljne medicinske istorije i da pacijenti polažu fizički pregled da bi razumeli svoje simptome, kao i laboratorijski rad kako bi se isključili drugi uzroci.

Istraživači su sproveli studiju kako bi utvrdili da li je infekcija SARS-CoV-2 dovela do promena u biomarkerima, kao što su broj trombocita ili protein u urinu, kod osoba sa prethodnom infekcijom SARS-CoV-2, u poređenju sa onima bez prethodne infekcije.

Više od 10.000 odraslih — deo RECOVER Adult kohorte — regrutovano je na 83 mesta za upis širom SAD između oktobra 2021. i oktobra 2023. Kohorta je demografski raznolika, a učesnici su dolazili sa različitih geografskih lokacija. Među 8.746 koji su imali prethodnu infekciju SARS-CoV-2, mnogi su imali različite varijante, dok 1.348 nikada nije bilo zaraženo.

Odrasla kohorta RECOVER uključuje i pojedince sa i bez prethodne infekcije SARS-CoV-2 i pojedince sa i bez dugog COVID-a. Skoro 19% populacije u studiji identifikovano je kao dugotrajno obolelo od COVID-a.

Učesnici studije su završili osnovni set istraživanja, fizički pregled i 25 standardnih laboratorijskih testova krvi i urina. Učesnici su zatim praćeni tokom dvogodišnjeg perioda istraživanja, uzimajući ankete svaka tri meseca i laboratorijske testove u intervalima od šest, 12, 24, 36 i 48 meseci. Laboratorijski testovi su uključivali kompletnu krvnu sliku, metabolički panel, hemoglobin A1c (HbA1c), analizu urina i odnos albumina u urinu prema kreatininu (uACR), između ostalog.

Prema istraživačima, laboratorijski testovi su otkrili izrazito malo razlika u biomarkerima između onih sa prethodnom infekcijom i onih bez. Međutim, tim je otkrio da je prethodna infekcija bila povezana sa skromnim povećanjem HbA1c, merom prosečnog nivoa šećera u krvi tokom dva do tri meseca, iako su ta povećanja nestala nakon što su istraživači isključili ljude sa već postojećim dijabetesom.

Istraživači su takođe primetili blago povišeno povećanje uACR-a, mere niske funkcije bubrega, kod učesnika sa prethodnom infekcijom, ali to je primećeno samo kod manjine ljudi u toj grupi i možda je rezultat ozbiljnosti početne infekcije.

U sekundarnoj analizi, istraživači su posmatrali isključivo pojedince u zaraženoj grupi kako bi utvrdili razlike između onih koji su dugo razvili COVID u odnosu na one koji nisu. Koristili su prethodno opisani dugi COVID indeks, koji je identifikovao 12 simptoma koji su najbolje identifikovali osobe sa dugim COVID-om. Među učesnicima sa prethodnom infekcijom, studija nije pronašla značajne razlike u rezultatima laboratorijskih testova između dve grupe.

„Budući rad će koristiti RECOVER-ovu biobanku kohortnih uzoraka kao što su krv i kičmena tečnost, za razvoj novih laboratorijskih testova koji će nam pomoći da bolje razumemo patofiziologiju dugog COVID-a“, rekla je Kristin Erlandson, MD, profesor medicine zaraznih bolesti na Medicinski kampus Univerziteta Kolorado Anschutz, Aurora.