Nova studija pokazuje uticaj COVID-19 na ugostiteljski sektor

Nova studija pokazuje uticaj COVID-19 na ugostiteljski sektor

Sektor ugostiteljstva je nesumnjivo bio u velikoj meri pogođen pandemijom COVID-19, ali nova istraživanja su sada pokazala uticaj koji je imao na druge delove privrede.

Nova studija Instituta Univerziteta Aberdeen Rovett i Škotskog ruralnog koledža (SRUC) otkrila je da na otpornost sektora hrane i pića u velikoj meri utiču ne samo srodni sektori (usluge hrane i smeštaj), već i neprehrambeni sektori industrija.

Objavljeno prošlog meseca (aprila) u Frontiers in Sustainable Food Sistems, istraživanje je naglasilo uticaj koji je pandemija COVID-19 imala na druge povezane sektore privrede.

Sektor usluga smeštaja i hrane — ili sektor ugostiteljstva — obezbeđuje približno 5 milijardi funti bruto dodate vrednosti škotskoj ekonomiji. Pored toga, to je najveći zapošljavajući sektor privrede koji je zapošljavao oko 200.000 radnih mesta pre pandemije COVID-19. Pandemija COVID-19 imala je značajan uticaj i na zaposlenost/radna mesta i na ukupnu proizvodnju iz sektora; gubitak od 85% proizvodnje između februara i maja 2020. i gubitak od 23% u broju radnih mesta između marta i decembra 2020.

Sektori koji su bili posebno pogođeni zbog toga što je sektor usluga smeštaja i ishrane patio tokom pandemije, obuhvataju industriju prerađene ribe, voća, povrća, mlečnih proizvoda, biljnih ulja i bezalkoholnih pića.

Profesor Cesar Revoredo-Giha iz SRUC-a i dr Visdom Dogbe sa Rovett instituta izvršili su analizu u okviru Programa strateškog istraživanja škotske vlade.

Dr Dogbe je rekao: „Da bismo sproveli naše istraživanje, primenili smo novu metodologiju ‘Dinamička neoperabilnost input-output model’ na škotske input-output tabele od 1998. do 2019. da bismo identifikovali povezane ekonomske sektore koji su najviše pogođeni poremećajem u sektor usluga smeštaja i hrane i koliko će vremena biti potrebno da se međusobno povezani sektori oporave od budućih šokova. Ovo je takođe kombinovano sa informacijama koje se odnose na sektorsku kvartalnu bruto dodatu vrednost (BDV) do 2021. godine, koja meri evoluciju proizvodnje u svakom sektoru.

„Fokusirajući se na sektore hrane i pića, naša analiza je pokazala da se sektor prerađene i konzervirane ribe, voća i povrća najsporije vraća na početni nivo proizvodnje nakon poremećaja u sektoru smeštaja i usluga ishrane, što ukazuje da je ovom sektoru potrebno da razvijemo jače sposobnosti za suočavanje sa budućim poremećajima. Spori oporavak ovog sektora pripisujemo pomeranju potražnje ka svežim proizvodima i prilivu medijskih izveštaja o važnosti svežeg voća i povrća za izgradnju imuniteta protiv infekcije COVID-19. Najviše otporan sektor (koji se najbrže oporavlja) je konzervirano meso i mesni proizvodi. To bi moglo biti posledica pomeranja potražnje sa zatvaranja ugostiteljskog sektora ka potražnji domaćinstava.“

Profesor Revoredo-Ghia je dodao: „Ova studija pokazuje da različiti delovi privrede ne funkcionišu izolovano i da na njihove rezultate mogu u velikoj meri uticati poremećaji u srodnim sektorima.

„Zainteresovane strane u sektoru usluga smeštaja i ishrane treba da preispitaju ovaj sektor i razviju snažne sposobnosti protiv budućih pandemija. Osim toga, pošto poremećaj u jednom sektoru utiče na drugi, preporučujemo da sektori blisko sarađuju tako što će podeliti rizik ili troškove buduće pandemije“.

Buduća istraživanja u ovoj oblasti će suziti analizu na specifične lance snabdevanja hranom, kao što su svinje do svinjetine, goveda do govedine, proizvodi od krompira, između ostalog.