Lekovi za artritis mogu ublažiti simptome dugog COVID-a

Lekovi za artritis mogu ublažiti simptome dugog COVID-a

Istraživači sa Medicinskog fakulteta Univerziteta u Virdžiniji identifikovali su potencijalni tretman za respiratorne simptome dugog COVID-a nakon što su otkrili nepoznati uzrok stanja u plućima.

Istraživači UVA, predvođeni dr Jie Sunom, otkrili su da infekcija COVID-19 može da izazove velike promene u imunim ćelijama unutar plućnog tkiva, promovišući ožiljke i izazivajući stalnu upalu čak i nakon što početna infekcija prođe. Veruju da ova stalna upala izaziva trajne respiratorne simptome, kao što su kašalj i otežano disanje, povezane sa dugotrajnim COVID-om.

Novo istraživanje Suna i njegovih kolega ukazuje na to da bi lekari mogli da zaustave ovu hroničnu upalu koristeći klasu lekova, uključujući baricitinib, koji se već koriste za lečenje reumatoidnog artritisa. Anti-inflamatorni lekovi su prethodno dobili hitnu dozvolu od savezne Uprave za hranu i lekove za lečenje nekontrolisanog zapaljenja koje se javlja kod teških infekcija COVID-19.

Nalazi su objavljeni u časopisu Science Translational Medicine.

„Naša studija je identifikovala osnovni uzrok respiratorne komplikacije dugog COVID-a izvođenjem komparativne analize kliničkih uzoraka i relevantnog životinjskog modela“, rekao je Sun iz Karter centra za imunološka istraživanja UVA i Odeljenja za infektivne bolesti i međunarodno zdravlje UVA.

„Nadamo se da će identifikacija ‘pokretačkih’ mehanizama pomoći da se racionalno osmisle kliničke studije koje će uskoro prenamijeniti te lijekove odobrene od strane FDA za respiratorno dugo COVID.“

Procenjuje se da će Long COVID uticati na više od 60 miliona ljudi širom sveta. Za ove pacijente, infekcija COVID-19 pretvara se u naizgled beskrajno iskušenje, sa simptomima koji traju nedeljama, mesecima ili čak godinama. Simptomi dugog COVID-a mogu varirati od neprijatnih do iscrpljujućih; na primer, respiratorni simptomi mogu uključivati kratak dah, bol u grudima, pa čak i hronične ožiljke na plućima poznate kao intersticijska bolest pluća.

Prethodno istraživanje dugog COVID-a tražilo je odgovore u krvi pacijenata, ali Sun i njegov tim su želeli da vide koje se promene dešavaju u samim plućnim tkivima. Tako su UVA istraživači pogledali uzorke ćelija sakupljene iz donjih disajnih puteva i laboratorijskih miševa i ljudskih pacijenata.

U oba slučaja, otkrili su da su imune ćelije poznate kao makrofagi i T ćelije poludele i da imaju pogrešne, štetne interakcije. Ove ćelije obično pomažu telu da se bori protiv bolesti, ali u ovom slučaju nikada nisu prestale da se bore, čak ni nakon što je prošla početna infekcija COVID-om.

Makrofagi su, otkrili su istraživači, preplavili pluća u abnormalnom broju i podsticali stvaranje ožiljaka. T ćelije su u međuvremenu ispumpale supstancu zvanu interferon koja je podstakla nastavak upale.

Sun i njegov tim veruju da bi lekari mogli da prekinu ovaj ciklus upale koristeći lekove koji su već odobreni za lečenje štetne upale koja se javlja kod reumatoidnog artritisa, hronične autoimune bolesti koja pogađa zglobove. Biće potrebna dodatna istraživanja, ali Sun se nada da će nova otkrića UVA-e dovesti do preko potrebnih novih tretmana za pacijente koji se bore sa respiratornim simptomima dugog COVID-a.

„Nadamo se da bi naše kliničke kolege širom sveta mogle uskoro da izvrše klinička ispitivanja kako bi testirali efikasnost baricitiniba ili drugih sličnih lekova koji ciljaju na isti put zapaljenja kod dugog COVID-a“, rekao je Sun. „Naša nova studija je uspostavila osnovu za identifikaciju novih terapijskih intervencija za dugi COVID kombinovanjem rigoroznog kliničkog testiranja i osnovnih naučnih istraživanja.“