Naučnici su otkrili da ljudi koji su preležali virus SARS-CoV-2 mogu imati povećane nivoe biomarkera za proteine mozga povezane sa razvojem Alzheimerove bolesti, prema novoj studiji objavljenoj u stručnom časopisu. Ovi rezultati dodatno potvrđuju sumnje da određene infekcije mogu igrati ulogu u neurodegenerativnim bolestima, a COVID-19 se sada smatra jednim od potencijalnih okidača.
Istraživači su analizirali biomarkere povezane sa nakupljanjem beta-amiloidnih proteina, koji su ključni za patogenezu Alzheimerove bolesti. Prema rezultatima, efekat koji SARS-CoV-2 infekcija ima na ove biomarkere može biti ekvivalentan procesu starenja mozga od četiri godine.
Razlika u biomarkerima bila je najizraženija kod pacijenata koji su hospitalizovani sa teškim oblikom COVID-19, kao i kod onih koji su već imali faktore rizika za demenciju, poput visokog krvnog pritiska.
Ovi rezultati sugerišu da čak i blaži ili umereni slučajevi COVID-19 mogu ubrzati biološke procese koji vode ka nakupljanju beta-amiloidnih proteina u mozgu. Ovo otkriće je zabrinjavajuće, jer nakupljanje ovih proteina može dovesti do razvoja neurodegenerativnih bolesti, uključujući Alzheimerovu bolest.
Važno je napomenuti da je ova studija bila posmatračka, što znači da može pokazati povezanost, ali ne i uzročnost. Drugim rečima, iako postoji veza između COVID-19 i povećanih biomarkera za Alzheimerovu bolest, nije moguće sa sigurnošću tvrditi da virus direktno izaziva neurodegenerativne promene.
Takođe, nije jasno da li su slični efekti mogući i kod drugih virusnih infekcija, poput gripa. Postoje dokazi da određene infekcije mogu povećati rizik od demencije, ali mehanizmi koji stoje iza ovog fenomena još uvek nisu u potpunosti razjašnjeni.
Krvni biomarkeri korišćeni u ovoj studiji relativno su novi u naučnoj zajednici i još uvek nisu u potpunosti potvrđeni kao pouzdani klinički alati. Međutim, s obzirom na ozbiljnost Alzheimerove bolesti i njen još uvek nepoznat uzrok, svaka nova informacija može doprineti boljem razumevanju ove bolesti.
Ovo istraživanje se uklapa u prethodne studije koje sugerišu da određene infekcije mogu povećati rizik od razvoja Alzheimerove bolesti. Neuroznanstvenik Eugenio Duff sa Imperial College London objašnjava da bi COVID-19 mogao biti jedan od faktora koji pokreću neurodegenerativne procese.
„Naši nalazi sugerišu da COVID-19 može izazvati promene koje doprinose razvoju neurodegenerativnih bolesti“, kaže Duff. „Smatramo da je ovo posledica upale izazvane infekcijom, iako još uvek ne razumemo tačan mehanizam kojim upala utiče na mozak i nakupljanje amiloida.“
Ipak, još uvek nije jasno da li jedna epizoda COVID-19 infekcije značajno povećava rizik od Alzheimerove bolesti na duže staze. Međutim, rezultati ukazuju na to da bi COVID-19 mogao imati dugoročne posledice na zdravlje mozga, naročito kod osoba koje su već imale predispozicije za razvoj demencije.
Alzheimerova bolest je najčešći oblik demencije i pogađa milione ljudi širom sveta. Prema podacima Svetske zdravstvene organizacije, više od 55 miliona ljudi živi sa demencijom, a svake godine se dijagnostikuje oko 10 miliona novih slučajeva. Uprkos velikim istraživanjima, tačan uzrok Alzheimerove bolesti i dalje je nejasan, a beta-amiloidni plakovi su samo jedan od faktora povezanih sa ovom bolešću.
Beta-amiloidni proteini su normalno prisutni u organizmu i obavljaju različite funkcije. Međutim, njihovo prekomerno nakupljanje u mozgu može izazvati stvaranje plakova koji su povezani sa neurodegeneracijom. Ovi plakovi mogu oštetiti neurone i doprineti razvoju kognitivnih problema.
Istraživači su analizirali podatke 1.252 učesnika iz Biobanke Velike Britanije, starosti između 46 i 80 godina. Uzeti su u obzir podaci prikupljeni pre i posle potvrđene infekcije SARS-CoV-2 virusom.
Upoređeni su biomarkeri osoba koje su preležale COVID-19 sa biomarkerima učesnika koji nisu imali istoriju virusne infekcije. Otkriveno je da ljudi koji su preležali COVID-19 češće imaju promene u krvnim proteinima povezane sa nakupljanjem beta-amiloida u mozgu.
Istraživači su otkrili da je efekat COVID-19 na biomarkere mozga sličan efektu genetskog faktora rizika APOE4, koji je poznat kao jedan od glavnih predispozicija za razvoj Alzheimerove bolesti.
Najveće promene su primećene kod pacijenata koji su bili hospitalizovani zbog teškog oblika COVID-19, kao i kod onih koji su već imali poznate faktore rizika za demenciju, poput hipertenzije.
Paul Matthews, neurolog iz Instituta za istraživanje demencije Velike Britanije na Imperial College London, ističe da je veza između zaraznih bolesti i neurodegeneracije već dugo predmet naučnih istraživanja.
„Dugo smo sumnjali da infekcije mogu ubrzati razvoj neurodegenerativnih bolesti – ne samo virusne bolesti poput herpesa i gripa, već i određene hronične bakterijske infekcije“, kaže Matthews.
„Ova analiza sugeriše da bi SARS-CoV-2 mogao biti još jedan faktor koji doprinosi razvoju neurodegenerativnih bolesti, posebno kod osoba sa postojećim faktorima rizika“, dodaje on.
Stručnjaci naglašavaju da razumevanje faktora rizika za demenciju, uključujući infekcije, može pomoći u ranijoj intervenciji i prevenciji bolesti.
„Što više saznamo o faktorima koji povećavaju rizik od demencije – bilo da su povezani sa načinom života, ishranom, vakcinacijom ili lečenjem infekcija – to ćemo imati više mogućnosti da sprečimo ili usporimo razvoj ovih bolesti“, zaključuje Matthews.
Ovo istraživanje otvara novo poglavlje u razumevanju dugoročnih posledica COVID-19 i postavlja važna pitanja o potencijalnim preventivnim merama koje bi mogle smanjiti rizik od neurodegenerativnih bolesti u budućnosti.
