Anti-inflamatorni lekovi nisu ubrzali oporavak od COVID-19, ali su sprečili smrt

Anti-inflamatorni lekovi nisu ubrzali oporavak od COVID-19, ali su sprečili smrt

Dva leka koji se obično koriste za lečenje inflamatornih bolesti kao što su reumatoidni artritis i psorijaza nisu skratili vreme oporavka za pacijente hospitalizovane sa teškim COVID-19, ali su smanjili verovatnoću smrti u poređenju sa samo standardnom negom, prema nacionalnoj studiji koju je vodio Univerzitet Vašington. Medicinski fakultet u Sent Luisu. Studiju je koordinirao Nacionalni centar za unapređenje translacionih nauka (NCATS) Nacionalnog instituta za zdravlje (NIH), takođe deo HHS.

Studija se pojavljuje 10. jula u JAMA-i.

U aprilu 2020. godine, NIH je pokrenuo javno-privatno partnerstvo pod nazivom Ubrzavanje terapijskih intervencija i vakcina protiv COVID-19 (ACTIV) sa krajnjim ciljem da se ubrza razvoj najperspektivnijih tretmana i vakcina protiv COVID-19.

Kao deo ovog partnerstva, razvijeno je kliničko ispitivanje pod nazivom ACTIV-1 Immune Modulator (IM) kako bi se uporedilo više lekova odjednom. Istraživači su procenili tri antiinflamatorna leka – infliksimab, abatacept ili cenikrivirok – dodata standardnoj nezi u odnosu na samo standardnu negu, kod učesnika hospitalizovanih sa COVID-19. Standardna nega za takve pacijente uključuje remdesivir, antivirusni lek, i deksametazon, kortikosteroid. Studija je obuhvatila 1.971 pacijenta lečenog u 95 bolnica u SAD i Latinskoj Americi.

Čak iu najranijim danima pandemije COVID-19, bilo je očigledno da je aberantni i neregulisan imuni odgovor tela na SARS-CoV-2, virus koji izaziva COVID-19, često odgovoran za upalu pluća, respiratornu insuficijenciju i druge teške posledice bolesti.

„Jedno od fundamentalnih pitanja ranog istraživanja COVID-19 bilo je da li možemo da ublažimo upalni proces koristeći postojeće antiinflamatorne lekove“, rekao je Villiam G. Povderli, MD, J. Villiam Campbell profesor medicine i ko-direktor Odsek za infektivne bolesti na Medicinskom fakultetu Univerziteta Vašington u Sent Luisu. Povderli je služio kao glavni nacionalni istraživač koji je vodio ispitivanje ACTIV-1. „Naši podaci sugerišu da se dva leka koje smo proučavali mogu dati za smanjenje smrtnosti kod teško bolesnih pacijenata. Nadamo se da će ova studija biti od pomoći u reviziji smernica za najbolje prakse u lečenju pacijenata hospitalizovanih sa COVID-19.“

Kada se koriste u kombinaciji sa standardnom negom, ovi imunomodulatori nisu dali statistički značajnu razliku u vremenu oporavka u poređenju sa nekorišćenjem takvih lekova. Međutim, Povderli je rekao da dva od tri tretmana lekovima i dalje imaju klinički značaj, posebno u smislu jednog od ključnih sekundarnih krajnjih tačaka studije: mortaliteta. Manje pacijenata je umrlo kada je lečeno standardnom negom plus infliksimabom ili abataceptom, u poređenju sa pacijentima koji su primali standardnu negu plus placebo. Tretman trećim lekom, cenikrivirok, prekinut je rano jer podaci nisu pokazali nikakvu korist.

Prodaje se pod trgovačkim imenom Orencia, abatacept se koristi za lečenje otoka zglobova, bolova i umora povezanih sa reumatoidnim artritisom. Primenjuje se putem infuzije i deluje tako što smanjuje odgovore T ćelija. Infliksimab, poznat pod trgovačkim imenom Remicade, koristi se za lečenje odraslih sa reumatoidnim artritisom u kombinaciji sa metotreksatom i odraslih sa hroničnom teškom plak psorijazom, između ostalih stanja. Abatacept i infliksimab su davani putem jedne infuzije u ispitivanju ACTIV-1.

Za pacijente sa COVID-19 lečenim abataceptom, 56 od 509 pacijenata je umrlo do 28. dana (11% mortaliteta). U placebo grupi, 77 od 510 pacijenata je umrlo u istom vremenskom periodu (15,1% mortaliteta). Ova razlika od 4,1% predstavlja 21 smrtni slučaj manje među onima koji su primili abatacept.

Za pacijente koji su lečeni infliksimabom, 52 od 517 pacijenata umrlo je do 28. dana (10,1% mortaliteta). U placebo grupi, 75 od 516 pacijenata je umrlo do 28. dana (14,5% mortaliteta). Ova razlika od 4,4% predstavlja 23 smrtna slučaja manje među onima koji su primali infliksimab.

Iako imunomodulatori ove studije, kada se koriste u kombinaciji sa standardnom negom, nisu dali statistički značajnu razliku u vremenu oporavka, brojevi mortaliteta utvrđeni ovom studijom i dalje se smatraju klinički važnim, prema Povderliju. Povderli je rekao da je ova vrsta studije ključna za pacijente hospitalizovane sa COVID-19, jer to znači da se potencijalne opcije za lečenje stalno šire.

„Sada smo pokazali da postoji više potencijalnih opcija za lečenje COVID-a“, dodao je Povderli. „Ali u idealnom slučaju, mi kao lekari ne želimo da lečimo COVID pneumoniju. Mnogo nam je draže da je sprečimo, a vakcine su i dalje najbolji način za sprečavanje teškog COVID-19.“